Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, predsjednica Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju Zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. lipnja 2019.
OPĆE ODREDBE
Ovim Zakonom uređuje se racionalno i održivo upravljanje ribljim fondom kopnenih ribolovnih voda temeljeno na znanstvenim i stručnim spoznajama iz područja ihtiologije i ekologije kopnenih voda, nadležna tijela i njihove zadaće, način i uvjeti obavljanja ribolova, praćenje ulova kroz njegovu sljedivost na tržištu sukladno Zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije u dijelu tržišta proizvoda ribarstva, prikupljanje podataka, nadzor i inspekcija, prekršajne odredbe, kao i druga pitanja bitna za slatkovodno ribarstvo.
Ovaj Zakon primjenjuje se na sve fizičke i pravne osobe koje obavljaju sportski, gospodarski, znanstveno-nastavni, ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost i selektivni ribolov na ribolovnim vodama Republike Hrvatske.
U dijelu uređenja tržišta proizvoda ribarstva te prikupljanja podataka ovaj Zakon primjenjuje se na sve fizičke i pravne osobe koje sudjeluju u obavljanju gospodarskog ribolova i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva.
RIBOLOVNE VODE
Ribolovne vode dijele se na stajaćice i tekućice.
Stajaćice su u smislu ovoga Zakona prirodna i umjetna jezera, akumulacije, bare i stari riječni rukavci bez obzira na povezanost s tekućicama, a tekućice su sve ostale ribolovne vode.
Ribolovnim vodama u smislu ovoga Zakona ne smatraju se vode:
- na uzgajalištima (objektima akvakulture)
- iz kojih se zahvaća voda za ljudsku potrošnju ili koje su rezervirane za ljudsku potrošnju ili za koje su donesene odluke o zaštiti izvorišta na temelju posebnog zakona
- u zaštićenim dijelovima prirode u kategorijama nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, na temelju propisa o zaštiti prirode
- vode koje se u potpunosti nalaze na zemljištu u privatnom vlasništvu ili posjedu.
Obavljanje ribolova na pojedinim stajaćicama nastalim iskorištavanjem mineralnih sirovina (umjetnim jezerima) ili za potrebe vodnoga gospodarenja (akumulacijama), protivno odredbama propisa kojima se regulira lovostaj, najmanja veličina i količina ulova pojedinih vrsta riba, uređuje se planom upravljanja za ribolovnu zonu.
PODJELA RIBOLOVNIH VODA I NJIHOVA GRANICA
Sve ribolovne vode u Republici Hrvatskoj dijele se na ribolovna područja.
Ribolovna područja dijele se na ribolovne zone.
O granicama i površini ribolovnih područja i ribolovnih zona Ministarstvo vodi upisnik ribolovnih područja i ribolovnih zona.
Granice ribolovnih područja i ribolovnih zona za pojedine oblike, načine i tehnike ribolova, način označavanja granica ribolovnih područja i ribolovnih zona, način vođenja upisnika ribolovnih područja i ribolovnih zona u elektroničkom obliku te kriterije za zoniranje ribolovnih voda pravilnikom propisuje ministar, uz prethodno mišljenje znanstvenoistraživačkih ustanova registriranih za stručna i znanstvena istraživanja iz područja slatkovodnog ribarstva, a ako se radi o gospodarskom ribolovu, i uz prethodno mišljenje županije na čijem se području on obavlja.
PRAVO PRISTUPA RIBOLOVNIM VODAMA
Ribiči, ribari, ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov, ovlaštenici ribolovnog prava, ovlaštenici rješenja za znanstveno-nastavni ribolov, ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost, selektivni ribolov i osobe koje obavljaju nadzor nad provođenjem propisa iz slatkovodnog ribolova imaju pravo pristupa ribolovnim vodama prilazima preko zemljišta koje se nalazi uz tu ribolovnu vodu.
Pravo pristupa ne odnosi se na zemljište koje je u privatnom vlasništvu, kao ni na zemljište na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen.
Ovaj Zakon stupa na snagu 06. srpnja 2019., osim članaka 21., 44., 46. i 47. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021.
