Izvanredna situacija u zemlji zbog koronavirusa i nedavnog potresa u Zagrebu koji je najveće središte gospodarskih i financijskih poslovnih subjekata, povećava i opasnost od povećane stope kriminaliteta na što upućuju i nedavni događaji razbojništava i provala u novčarske institucije
Tome pogoduje posebni režim kretanja i ponašanja javnosti, što je rezultiralo smanjenim brojem ljudi na javnim površinama, brojnim praznim poslovnim objektima uz vidno istaknute obavijesti o privremenom zatvaranju objekata i prestanku obavljanja djelatnosti radi epidemije.
1. Vrijedne predmete iz zatvorenih poslovnih objekata skloniti s pogleda osoba s ulice i pohraniti u sigurne prostore s ograničenim pristupomkao i smanjiti količinu gotovog novca dostupnog počiniteljima (odnijeti iz poslovnice, smjestiti u sef, trezor i dr.).
2. Ne obznanjivati da je poslovni prostor prazan.
3. Osigurati povremeni ili redovni obilazak poslovnih prostora uz higijenske mjere zaštite, uz prisustvo ne više od dva zaposlenika.
4. Držati rasvjetu uključenom, makar minimalnu, uz mogućnost njezine automatizacije.
5. Po mogućnosti, zaštititi objekte protuprovalnim sustavom koji se može uspostaviti u kratkom roku, a omogućava brzu dojavu i brzu intervenciju uslijed trenutno praznih prometnica.
6. Provjeriti ispravnost i funkcionalnost postojećih sustava tehničke zaštite (videonadzora, protuprovalne i protupožarne zaštite, kontrole pristupa), te u slučaju kvara osigurati ispravnost. Unutarnje i vanjske kamere sustava videonadzoramoraju optimalno pokrivati unutarnji prostor i vanjski perimetar štićenog objekta te biti ispravno podešene da snimaju lica stranaka i osoba u poslovnici.
7. Provjeravati i zatvaranje vrata štićenih prostora, sporednih ulaza/izlaza i blagajni/sefova, protuprovalnih sustava pri ulasku/izlasku iz objekt, veze sa centralnim dojavim sustavom i dr.
8. Komunikacija s alarmnim sustavom mora biti neprekidna, stalno nadzirana i zaštićena.
9. Vidno obznaniti da je objekt štićen sustavom tehničke zaštite, prije svega videonadzora i uporabom blagajni ili sefova s vremenskom odgodom otvaranja.
10. Prema mogućnostima, osigurati da vlasnik objekta u kojem je uspostavljen sustav videonadzora ima neposredni video link kojim prati aktivnosti u objektu u realnom vremenu od kuće.
11. U poslovnim objektima koji rade sa smanjenim brojem osoba kontrolirati pristup u poslovne prostore i radi razbojstva i zbog sprečavanja ulaska potencijalno zaraženih osoba.
12. Radi sprječavanja zloporabe korištenja medicinskih maski kod razbojništava i drugih kaznenih djela, u objektima koji imaju uspostavljen videonadzor, prije ulaska u objekt osoba mora ispred kamere skinuti masku radi identifikacije, a potom istu ponovo staviti radi higijenskih razloga. Isto se odnosi i na druge predmete na glavi osobe (šal, kapa, sunčane naočale, prometna kaciga i sl.). Navedeno će od osoba zatražiti zaposlenici ili zaštitari uz pristojno i strpljivo ophođenje sa strankama.
13. Ulaz u objekte po mogućnosti trebaju kontrolirati zaštitari koji imaju ovlast postupati u slučaju pojave incidentne situacije. Ukoliko isto nije moguće, djelatnici koji su zaposlenici objekta mogu obavljati kontrolu broja osoba koje ulaze u objekt (trgovinu, banku i dr.), ali moraju imati na umu da nisu ovlašteni primjenjivati ovlasti zaštitara već su u incidentnim situacijama dužni zvati policiju.
14. Posebno obratiti pozornost na osobe koje dostavljaju ili pružaju uslugu u poslovnici pri čemu je potrebno zatražiti identifikaciju osobe, njegov radni nalog, te istinitost podataka provjeriti s njihovom tvrtkom.
15. Čuvari i zaštitari koji se nalaze na štićenim objektima i prostorima gdje su aktivnosti smanjene ili privremeno obustavljene podići razinu budnosti na viši stupanj, te u slučaju uočenih sumnjivih ponašanja osoba postupati sukladno ovlastima danim Zakonom o privatnoj zaštiti, te biti u stalnom kontaktu s policijom i drugim službama koje obavljaju javnu djelatnost (vatrogasci, stožer CZ i dr.).
16. Čuvari i zaštitari koji se nalaze na štićenim objektima i prostorima koji rade i u okolnostima epidemije (banke i druge financijske institucije, tržnice, trgovine, ljekarne i dr.) obavljaju primarno sigurnosnu djelatnost i ne mogu biti zaduženi drugom vrstom aktivnosti koja remeti njihovu zaštitnu ulogu. Pri tome su dužni nositi zaštitnu masku i rukavice koje im mora osigurati poslodavac.
17. Zaštitar u objektima novčarskih institucija treba biti smješten na poziciji koja mu omogućava pregled najvećeg dijela unutarnjeg prostora poslovnice i vanjskog perimetra, pratiti događanja u i izvan objekta vizualno i putem prikaza s kamera u poslovnici te provjeravati stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava sukladno sigurnosnim procedurama. Zaštitar ne smije napuštati perimetar štićenog objekta tijekom radnog vremena, osim izuzetno u okolnostima neposredne životne opasnosti.
18. Poslovni objekti koji imaju propisane sigurnosne procedure, trebaju naložiti striktno poštivanje istih te uvijek pri ruci imati ažurirani popis telefonskih brojeva za hitne slučajeve.
19. Djelatnici poslovnica novčarskih institucija moraju koristiti sustave tehničke zaštite na propisani način, za dojavu razbojništva koristiti, po mogućnosti, bežična tipkala. Zaposlenici trebaju koristiti sustave kontrole pristupa kojima ulaze isključivo uz identifikaciju karticom, šifrom ili na drugi, biometrijski način, a svi ostali moraju pozvoniti na interfon ili se najaviti na drugi način.
20. Rijetko korištena stražnja, bočna ili vrata druge vrste te prozore i druge otvore treba uvijek imati zatvorenima i zaključanima.
(Izvor: koronavirus.hr)
