Hrvatska obrtnička komora postavlja pitanje hoće li se temeljem rješenja Porezne uprave za paušalne obrte aktivirati i tužbe radi priznavanja prava iz radnog odnosa

Temeljem prvih pristiglih rješenja Porezne uprave paušalistima, Hrvatska obrtnička komora naglasila je važnost razlikovanja onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt te onih koji posluju s naručiteljima iz inozemstva

Hrvatska obrtnička komora održala je u utorak sastanak s predstavnicima Središnjeg ureda Porezne uprave na temu pokrenutih nadzora paušalnih obrta zbog primijećenih pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. 

Hrvatska obrtnička komora ponovno je prigovorila na zakonske odredbe koje ne bi smjele biti neprecizne i neodređene te stvarati pravnu nesigurnost i nestimulativno okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem obrtnik nikada nije siguran postupa li ispravno.

Isto tako, Hrvatska obrtnička komora ponovno je istaknula da se protivi daljnjoj diskriminaciji obrta i obrtnika posebice jer se upravo obrt kao porezno najpogodniji gospodarski subjekt nametnuo kao izuzetno dobar izbor poduzetnika koji mudro ulazi u svijet poduzetništva sa što manjim troškovima. Ovaj način poslovanja potaknuo je poduzetničku aktivnost što je dobro za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske posebice one koji su radili u sivoj zoni da uđu u zonu legalnosti.

Vezano za sumnje u postojanje prikrivenog zapošljavanja potrebno je razlikovati situacije onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt s bivšim poslodavcem kao isključivim klijentom – u takvim situacijama Hrvatska obrtnička komora smatra da ukoliko Porezna uprava utvrdi da se radi o primitku po osnovi radnog odnosa doprinose te pripadajući porez i prirez treba snositi poslodavac, kao i kod svakog drugog utvrđivanja primitka po osnovi radnog odnosa. Hrvatska obrtnička komora stoga postavlja pitanje hoće li se temeljem rješenja Porezne uprave aktivirati i tužbe priznavanja prava iz radnog odnosa.

Nadalje, situacije gdje obrtnici posluju s jednim ili više naručitelja iz inozemstva ne mogu se smatrati prikrivenim radnim odnosnom jer obrtnik sam pronalazi posao, samostalno ga odrađuje te (većinom) sam vodi brigu o svim onim stvarima o kojima bi da je zaposlen brigu vodio netko drugi (izdavanje računa , plaćanje doprinosa, poreza i slično). Freelenceri su dobili na svome značaju umrežavanjem društva, posebice u doba korone, te Hrvatska obrtnička komora vjeruje da je cijelom hrvatskom društvu u interesu zadržati posebice mlade ljude u Hrvatskoj i omogućiti im da svoju djelatnost rade bez straha.

Izvor:HOK

Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Share on email

Moglo bi Vas zanimati