U područnim obrtničkim komorama završen je svibanjski ispitni rok za majstorske ispite. Ukupno se prijavilo 465 kandidata i kandidatkinja u svim županijama, od čega je ispit uspješno položilo 363 kandidata i kandidatkinje. Najviše kandidata i kandidatkinja prijavilo se u Obrtničkoj komori Zagreb te je od 100 prijavljenih kandidata i kandidatkinja njih 18 odustalo, pristupilo je 82, a ispit je uspješno položilo njih 72. Nadalje, U Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije prijavilo se 63 kandidata i kandidatkinja od čega ih je 5 odustalo, ispitu je pristupilo 58 i njih 49 je položilo ispit, dok je u Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije ispitu pristupilo 36 kandidata i kandidatkinja te ih je 35 pristupilo ispitu, a njih 34 je ispit uspješno položilo. U Obrtničkim komorama Virovitičko-podravske, Varaždinske, Istarske, Međimurske, Zadarske i Karlovačke županije ispitu je pristupilo u prosjeku po komori između 20 i 30 kandidata i kandidatkinja te su uglavnom većina njih uspješno položili ispit. Hrvatska obrtnička komora čestita svim kandidatima i kandidatkinjama koji su uspješno položili ispit te time potvrdili visoku razinu kvalitete svog obrtničkog truda i rada.

Majstorski ispiti predstavljaju vrhunac obrtničkog zanimanja te su potvrda kvalitete u određenom obrtničkom zanimanju. Isto tako, svjedoče o društvenom angažmanu obrtnika i obrtnica s obzirom da osobe s majstorskim ispitom mogu uzimati naučnike na naukovanje i time obrazovati mlade naraštaje koji će nastaviti rad u obrtničkim zanimanjima.

Majstorski ispiti imaju prepoznatljivost ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u Europi, a mogu se polagati za zanimanja sa liste vezanih obrta. Regulirani su Zakonom o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20) i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02).

Majstorskom ispitu mogu pristupiti:

• osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
• osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanju ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
• osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
• osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
• osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom. Radno iskustvo dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

Ako udovoljavate uvjetima za polaganje majstorskog ispita i želite polagati ispit prijaviti se možete u područnim obrtničkim komorama u vašim županijama, a sve dodatne informacije možete saznati na internetskim stranicama Hrvatske obrtničke komore (https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit) ili izravno u Hrvatskoj obrtničkoj komori i područnim obrtničkim komorama.

Izvo:HOK

Zbog niza problema s kojima se susreću hrvatski poslodavci 24sata su u partnerstvu s Hrvatskom obrtničkom komorom prije nekoliko mjeseci pokrenuli poduzetničku platformu Kvaka24, koja kroz bogat sadržaj daje pristup korisnim, novim i provjerenim informacijama iz svijeta biznisa. Ta jedinstvena medijska platforma objavljuje vijesti i sadržaj iz raznih industrija i sfera poslovanja, a namijenjena je obrtnicima i vlasnicima tvrtki, u rasponu od onih s tek nekoliko radnika do većih kompanija.

Uz stručne tekstove, sadržaj će se upotpuniti stručnim poslovnim podcastima. Tema prvog podcasta je digitalizacija malih i srednjih poduzetnika. Snježani Krnetić, voditeljici podcasta, Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, i Andreja Kajtaz, direktorica Sektora komercijalnih rješenja Fine, rekli su mnogo toga o digitalizaciji poslovanja te o tome koliko ona olakšava poslovne procese. Dragutin Ranogajec ističe da je pandemija ubrzala prilagodbu obrtnika nastaloj situaciji, a da im je potrebno maksimalno olakšati poslovanje što se tiče administracije i složenosti propisa. Što obrtnici mogu očekivati od HOK-a, kakav je odnos FINA-e i srednjih i malih poduzetnika samo su neka  od pitanja na koja ćete u ovom podcastu dobiti odgovore.

Podcast je moguće pogledati: https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/predsjednik-ranogajec-sudjelovao-u-prvom-poslovnom-podcastu-kvake24

Od 1. srpnja na snagu su stupile izmjene Zakona o PDV-u, a kojima se između ostalog ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti do 160 kuna, iz trećih zemalja.

Tako će hrvatski građani koji putem interneta kupuju robu primjerice iz Kine, SAD-a ili Velike Britanije i za sve male pošiljke, vrijednosti do 22 eura odnosno 160 kuna, od početka srpnja plaćati PDV po stopi od 25 posto.

Porezna uprava je na svojim Internet stranicama objavila pojašnjenja posebnih postupaka oporezivanja za usluge i prodaju dobara na daljinu, a sukladno izmjenama Zakona o PDV-u odnosno odredbi toga zakona koje na snagu stupaju 1. srpnja 2021. godine. Naime, države članice EU-a imaju obvezu uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a s odredbama direktive Vijeća (EU) 2017/2455 i direktive Vijeća (EU) 2019/1995, koje se primjenjuju od 1. srpnja ove godine.

https://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/PDV_OSS.aspx

Poreznici pritom u objavi detaljnije objašnjavaju nekoliko posebnih postupaka oporezivanja koje su propisane Zakonom o PDV-u – posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije; posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje; posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja; te posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz.

U posljednje vrijeme najviše je zanimanja javnosti izazvao upravo posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja odnosno posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz. Riječ je pritom o prodaji na daljinu dobara uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja koja se odnose na krajnje, pojedinačne kupce, a ne odnosi se na isporuke poreznim obveznicima (pravne i fizičke osobe) upisanim u registar obveznika PDV-a te male porezne obveznike koji su prešli prag stjecanja i sl.

Naime, građani sada prilikom preuzimanja tzv. pošiljki male vrijednosti (do 22 eura odnosno 160 kuna) koje se internetom kupe npr. iz Kine ili neke druge zemlje koja nije članica Europske unije ne plaćaju PDV. No, od 1. srpnja će se i na te pošiljke koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih područja plaćati PDV po stopi od 25 posto, ali je kod postupaka razlika hoće li im PDV već biti obračunat u cijenu ili će ga platiti prilikom preuzimanja pošti ili kurirskoj službi.

Tako će se od početka srpnja za takve pošiljke moći primjenjivati posebni postupak – IOSS (eng. Import One Stop Shop), koji obuhvaća samo dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135 kuna, osim dobara koja podliježu trošarinama.

Porezni obveznik koji odabere primjenu tog posebnog postupka ili njegov posrednik mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka, a Porezna mu dodjeljuje tzv. IOSS identifikacijski broj.

Kako se s početkom srpnja ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za pošiljke male vrijednosti, porezni obveznik koji primjenjuje IOSS će od tada i za te pošiljke naplatiti PDV od kupca kao dio prodajne cijene.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem svoje internet stranice prodaje dobra koja iz SAD-a u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. Ako odabere primjenu IOSS-a, prilikom prodaje zaračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj, uključuje zaračunati PDV u prodajnu cijenu, naplaćuje ga od kupca te putem IOSS-a prijavljuje i plaća PDV za te isporuke na jednom mjestu, pojasnili su iz Porezne uprave.

No, u slučaju kada se ne primjenjuje IOSS, za uvoz dobara čija vrijednost nije veća od 1.135 kuna, primjenjivat će se posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz​. Taj postupak može primjenjivati osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi za račun osobe kojoj su dobra namijenjena, primjerice Hrvatska pošta, kurirske službe. Za plaćanje PDV-a odgovorna je osoba kojoj su dobra namijenjena pa će od te osobe pošta ili kurirska služba naplatiti PDV po stopi od 25 posto.

I taj postupak poreznici ilustriraju primjerom. Tako npr. porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem portala iz Austrije prodaje dobra koja iz Kine u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Hrvatsku. Portal iz Austrije omogućuje prodaju dobara te se smatra isporučiteljem, međutim nije se prijavio za primjenu IOSS-a. Pošiljka pristiže u poštanski ured u Zagrebu te Hrvatska pošta prijavljuje dobra Carinskoj upravi. Kupac plaća PDV pri uvozu po stopi od 25 posto. Ako kupac preuzme pošiljku, plaća PDV Hrvatskoj pošti koja taj PDV zajedno s PDV-om naplaćenim u okviru ovog posebnog postupka prijavljuje u mjesečnoj prijavi i uplaćuje u državni proračun, objašnjavaju iz Porezne uprave.

Izvor:HOK

U proteklih godinu dana 1056 majstora položilo majstorske ispite, Ranogajec poručio da vjeruje u budućnost obrtništva – HOK-u su interes i zaštita obrtništva na prvom mjestu

Obilježavanje Dana Hrvatske obrtničke komore i ove je godine bio povod prisjećanju na 1. srpnja 1994. godine. Važan je to datum u kojem je održana Obnoviteljska skupština HOK-a, institucije čiji je glavni cilj zastupati interese obrtništva i obrtnika.

Zbog dobre suradnje tijekom koronakrize dodijeljena je Povelja za doprinos obrtništvu,

Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, koju je u ime Zavoda primio ravnatelj Ante Lončar.

U okviru svečane Akademije svake se godine najzaslužnijim obrtnicima koji su svojom aktivnošću i suradnjom s Hrvatskom obrtničkom komorom dali izniman doprinos razvoju obrta i obrtničkih institucija, dodjeljuju nagrade i priznanja.

Isto tako, u okviru ovog važnog godišnjeg događanja promoviraju se novi majstori. Hrvatska obrtnička komora ponosi se brojkom od njih 1.056 koji tijekom ove krizne godine položili majstorske ispite.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, već tradicionalno, na proslavi Dana Hrvatske obrtničke komore, uručuje nagradu „Šegrt Hlapić“, najboljim učenicima, školi i mentoru. Ove je godine nagradu za najbolju školu dobila Gospodarska škola Čakovec, najboljim mentorom proglašen je Antun Blazinić iz Bedekovčine, a nagrada koja je namijenjena učenicima ove je godine dodijeljena Nikoli Vukanu iz Splita.

Dodjela nagrada zaslužnim obrtnicima dio je događanja koje ima poseban značaj i za organizatora i za laureate.

Najvećim priznanjem Hrvatske obrtničke komore koje se dodjeljuje kao priznanje za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos razvoju hrvatskog obrtništva, statuom Zlatne ruke s poveljom, ove su godine nagrađeni: ENRICO CERNECCA, vlasnik obrta za poljoprivredu i trgovinu ‘RIKO’ iz Rovinja; ŽELJKO DOROTIĆ, vlasnik dimnjačarskog obrta ‘DIM’ iz Velike Gorice; ANTE LUKAČIĆ, vlasnik ugostiteljskog obrta ‘AMORELA’ iz Biograda na Moru; GORAN MARŠANIĆ, vlasnik obrta ‘AUTOPRIJEVOZNIK MARŠANIĆ GORAN’ iz Podrvnja; KSENIJA PLAVEC FIKET, vlasnica obrta za fotografske usluge ‘PLAVEC & FIKET’ iz Varaždina; MARIJA POSAVEC, vlasnica frizerskog obrta ‘MULIER’ iz Koprivnice; MARINA STOJKOVIĆ, vlasnica frizerskog obrta ‘ŽUTI BALON’ iz Duge Rese; BRANKO STRIČAK, vlasnik obrta ‘VODOINSTALATER STRIČAK’ iz Zagreba; ŽELJKO ŠALKOVIĆ, vlasnik obrta ‘PBR ŠALKOVIĆ’ iz Radoboja; RAJKO CMREČNJAK, vlasnik obrta ‘VINOGRADARSTVO-PODRUMARSTVO CMREČNJAK’ iz Svetog Urbana; ANTE FARČIĆ, vlasnik postolarskog obrta ‘FARČIĆ’ iz Dubrovnika i BLANKA KUPRES, vlasnica obrta za knjigovodstvene usluge ‘DEM’ iz Pule;

Važno priznanje koje se dodjeljuje zaslužnim obrtnicima je i plaketa Zlatne ruke s pisanim priznanjem. Hrvatska obrtnička komora tim je priznanjem ove godine nagradila sljedeće obrtnike: ANTO BILOBRK, vlasnik ugostiteljskog obrta ‘BILBURGER’ iz Požege; STJEPAN BIROVIĆ, vlasnik obrta za pogrebničke djelatnosti ‘PRIZMA’ iz Donjeg Miholjca; IVANKA ČAČIĆ, vlasnica frizerskog obrta ‘Salon za uljepšavanje Viktorija’ iz Siska; ANTUN KOVAČIĆ, vlasnik obrta za galvanizaciju, proizvodnju, usluge i trgovinu ‘ZGR KOVAČIĆ’ iz Križevaca; IVAN LOVRIĆ, vlasnik obrta ‘Graditeljstvo i interijeri LOVRIĆ’ iz Bjelovara; NEDILJKO NOGALO, vlasnik kovačkog obrta ‘NOGALO’ iz Slivna; ZLATKO RADILOVIĆ, vlasnik obrta PAPIRNATA KONFEKCIJA ‘GRAFORAD’ iz Rugvice; MILAN SESAR, vlasnik ugostiteljskog obrta ‘MALI RAJ’ iz Opatije;

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec istaknuo je da je Hrvatska obrtnička komora dom strukovnog obrazovanja i jedina institucija koja stoji na braniku strukovnih zanimanja u Hrvatskoj.

„Obrtnicima u zadnjih godinu i pol dana nije bilo lako. Koronakriza nanijela je velike štete obrtništvu, ali razoran potres koji nas je zadesio, pokazao je da su obrtnici bili prvi na terenu i spremni pomoći u bilo kojem trenutku. Hrvatska obrtnička komora je jedina institucija koja zastupa interese svih obrtnika i kao takvoj nema joj alternative. Jedino Hrvatska obrtnička komora razumije obrtništvo i štiti ga snagom argumenata, a ne argumentima snage i govorom ulice. Jedino komora kojom upravljaju obrtnici, isti oni koji žele stvarati budućnost unutar svoje kuće. Zato hvala i našim kritičarima jer nas oni čine boljima. U nama su probudili inat i pozitivan naboj za još bolji, ustrajniji rad. Poručujem svima da će u Hrvatskoj obrtničkoj komori i dalje imati vrijednog partnera, suradnika i pomoć“, rekao je Ranogajec.

Važnost obrtništva kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja i napretka Republike Hrvatske, u svojim su govorima istaknuli i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kao i izaslanik predsjednika Vlade RH i Tomislav Ćorić, izaslanik predsjednika VRH koji je istaknuo da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja snažno podržalo obrtništvo za vrijeme trajanja koronakrize i da je to njihova obveza. Uz njih, obrtnike je podržao i gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora

Žarko Tušek koji su uručili i priznanja. Svečanosti su prisustvovali i brojni drugi važni gosti iz gospodarskog i političkog života Republike Hrvatske.

Izvor:HOK

Zbog povoljnije epidemiološke situacije Stožer civilne zaštite RH donio je novu Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja.

Novim mjerama propisano je:

·       zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 100 osoba na jednom mjestu, osim ako se radi o javnom događaju ili okupljanju na kojem sudjeluju samo osobe s EU digitalnom COVID potvrdom, a za isto je nadležni stožer civilne zaštite jedinice lokalne samouprave dao suglasnost

·       javna događanja te okupljanja i svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 24,00 sata, osim ako se radi o događanju ili okupljanju na kojem sudjeluju osobe s EU digitalnom potvrdom, a za isto je nadležni stožer civilne zaštite jedinice lokalne samouprave dao suglasnost

·       dopušteno je održavanje više svadbenih svečanosti sa više od 30 osoba, ako sve osobe koje će biti prisutne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu

·       ograničenje rada ugostiteljskih objekata i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja pružaju ugostiteljske usluge na način da hranu, piće, poslastice i napitke mogu usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom isključivo gostima koji sjede za stolovima, a radno vrijeme može se odrediti u trajanju od 6,00 do 24,00 sata

·       uz stroge epidemiološke mjere, usluživanje gostiju u zatvorenim prostorima, a ne samo na terasama, dozvoljeno je svim restoranima, kao i slastičarnicama koje imaju minimalne tehničke uvjete za usluživanje hrane ili slastica

Nužne epidemiološke mjere iz ove Odluke stupaju na snagu 1. srpnja 2021., a određuju se u trajanju do 15. srpnja 2021.

Stožer civilne zaštite RH donio je 4 nove odluke. Nužne epidemiološke mjere određuju se u trajanju do 3. lipnja 2021.

1. Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja

Nove mjere:

·       radno vrijeme pekarnica i ugostiteljskih objekata produženo je do 24,00 sata

·       zabrana prodaje alkoholnih pića od 24,00 do 6,00 sati

2. Odluku o izmjenama Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske

3. Odluku o izmjenama Odluke o načinu organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja bolesti COVID-19

4. Odluku o izmjeni Odluke o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima

Izvor:HOK

Udruženje obrtnika Vrbovsko tradicionalno svakog lipnja organizator je „Obrtničkog kotlića“ u Vrbovskom.

Obzirom na povoljniju epidemiološku situaciju odlučili smo sukladno uputama i preporukama HZJZ te Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske organizirati

14. OBRTNIČKI KOTLIĆ U VRBOVSKOM, 19. lipnja 2021.g. u šumi „Cetin“

Kao i ranijih godina druženje će se sastojati od kuhanja Obrtničkog kotlića u subotu 19. lipnja 2021. g. na otvorenom prostoru u prirodi s druženjem uz muziku, licitaciju i prigodne nagrade .

Više na: https://www.facebook.com/UOVukovar

S obzirom na veliki interes, 7. GOSPODARSKI SAJAM U VARAŽDINU planira se realizirati i 18. i 19. lipnja 2021. godine na Kapucinskom trgu!

Nadamo se da će do tog datuma biti dozvoljeno održavanje sajmova, pa ćemo Vas nazvati kako biste preliminarno – usmeno , rezervirali izlagački prostor.

Izlagačka mjesta su veličine 6, 12, 16, 25 i 36 m2.

Predbilježbe se primaju najkasnije do 11.06.2021.

Popunjenu prijavnicu ćete poslati najkasnije do 11.06.2021.

Naš standardni i uobičajeni popust i dalje je 50%.

Izlaganje svih izlagača prilagoditi ćemo epidemiološkim mjerama i preporukama kao i na prošlogodišnjem GSV-u. Predviđeno je predstavljanje turističkih i gospodarskih kapaciteta županija, gradova i općina, nadalje predstavljanje tvrtki, obrtnika, OPG-a, vinara, auto kuća…

Ovo je među ostalim idealna prilika za predstavljanje predstojeće turističke sezone građanima RH na kontinentu.

Gradovi, općine i županije obično uzmu jednu pagodu od 25m2 ili šator od 36m2 za svoje obrte, tvrtke, OPG i sl…kako bi im pomogli u predstavljanju na sajmu.

Važna napomena: Kako imamo vrlo malo vremena za organizaciju, molimo Vas da se javite što prije u vezi rezervacija izlagačkih prostora.

Osnovne veličine štandova sa već uračunatih 50% popusta:

Izlagački prostor u pagodi –  6 m2 ……………………..1.500,00 + PDV
Izlagački prostor u pagodi – 12 m2 ……………….…….3.000,00 + PDV
Pagoda     4 x 4                    – 16m2 …………………………4.000,00 + PDV
Pagoda     5 x 5                    – 25m2 …………………………6.000,00 + PDV
Šator         6 x 6                    – 36 m2 ………………………..9.000,00 + PDV
Drveni izložbeno-prodajni štand – 2×1 m2……………….   500,00 + PDV
Izlagačko mjesto za automobil………………………………2.500,00 + PDV

PRIJAVNICA: https://www.udruzenje.info/…/Prijavnica-GSV_2021.pdf

VIŠE INFORMACIJA: https://www.udruzenje.info/…/1143-dobrodosli-na-7…

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na jučerašnjoj je sjednici donijelo odluku o donošenju nove mjere – Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za lipanj 2021.

Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO – a do 31. siječnja 2021. godine mogu koristiti mjeru lipanj i to za radnike zaposlene najkasnije do 31. svibnja 2021. godine. Zahtjevi za potporu za lipanj zaprimat će se od 24. lipnja 2021. godine do zaključno 23. srpnja 2021. godine.

Kako bi ostvarili potporu poslodavci će trebati dokazati da su u razdoblju od 01. travnja 2020. godine do 30. rujna 2020. godine imali pad prihoda/primitaka u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece.Alternativno će trebati dokazati da su u lipnju 2021. godine imali pad prihoda/primitaka u odnosu na lipanj 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za lipanj 2021. godine i lipanj 2019. godine Poreznoj upravi. PDV-a u usporedivim razdobljima dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka.Iznimno, poslodavci koji su osnovani prije 1. travnja 2019. godine, a nisu odmah započeli s poslovanjem u smislu ostvarivanja prihoda te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ovim kriterijima, trebat će dokazati da su u mjesecu za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka u odnosu na prvi cjeloviti kalendarski mjesec poslovanja. Kao dokaz poslodavci su dužni dostaviti prvi izdani račun.

Poslodavci osnovani nakon 1. travnja 2019. godine trebat će dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na rujan 2019. godine temeljem predaje tablice pada, a u slučaju da su osnovani nakon 1. listopada 2020. godine trebat će dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na siječanj 2021.godine.

Poslodavci osnovani nakon 1. veljače 2020. godine trebat će dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na rujan 2020. godine ili prvi cjeloviti kalendarski mjesec poslovanja. Iznimno, poslodavci koji su osnovani nakon 1. travnja 2019. godine, a nisu odmah započeli s poslovanjem u smislu ostvarivanja prihoda te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ovim kriterijima, trebat će dokazati da su u mjesecu za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka u odnosu na prvi cjeloviti kalendarski mjesec poslovanja. Kao dokaz poslodavci su dužni dostaviti prvi izdani račun.

Tromjesečni obveznici PDV-a trebat će dokazati pad prihoda/primitaka kumulativno za drugo i treće tromjesečje 2020. godine ili četvrto tromjesečje 2020. godine ili prvo tromjesečje 2021. godine, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece.
Iznimno, tromjesečni obveznici PDV-a koji su osnovani u četvrtom tromjesečju 2019. godine i kasnije te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ni jednom od navedenih kriterija trebat će dokazati pad prihoda/primitaka za prvo tromjesečje 2021. godine u odnosu na četvrto tromjesečje 2020. godine.
Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ili nisu u sustavu PDV-a u usporedivim razdobljima, trebat će dokazati pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka.

Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka prihvatljiv uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora.

Napominjemo kako će poslodavci koji žele ostvariti potporu za lipanj morati podnijeti novi zahtjev putem on-line aplikacije bez obzira jesu li već koristili potpore za očuvanje radnih mjesta u prethodnim razdobljima.

Detaljnije informacije možete pronaći na mjera-orm.hzz.hr.

Provedbeni dokument dostupan na: https://mjera-orm.hzz.hr/media/osrjorne/hzz-dokumentacija-provedba-mjere-lipanj-2021-orm26-31-05-21.pdf

Preuzeto sa: https://www.hzz.hr/novosti-priopcenja/orm-nova-mjera-lipanj-2021.php

S obzirom na nove mjere koje je donio Stožer civilne zaštite RH, a koje su stupile na snagu danas, 28. svibnja 2021. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je sedmu verziju Preporuka za sprječavanje zaraze COVID-19 tijekom održavanja profesionalnih umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manifestacija:

·       preporučuje se, ako postoji mogućnost, organiziranje umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manifestacija na otvorenom

·       organizatori okupljanja koji očekuju dolazak više od 100 posjetitelja obvezni su dostaviti obavijest o održavanju okupljanja putem sustava okupljanja.hr. Navedena obveza o dostavljanu obavijesti o održavanju okupljanja putem sustava okupljanja.hr primjenjuje se od 1.lipnja

·       plesni podij u funkciji prostora za ples posjetitelja nije dozvoljen

·       organizacija izvedbi, programa i manifestacija moguća je isključivo u prostorima koji mogu udovoljiti tehničkim i sigurnosnim uvjetima da se može poštovati propisana fizička udaljenost prilikom ulaska, izlaska te kretanja i boravka u prostoru

·       za potrebe vođenja evidencije preporuča se omogućavanje unosa podataka sudionika elektroničkim putem, u kojem slučaju će biti pravovaljano bez potpisa sudionika

IZVOR:HOK