Nastavno na reagiranja i prijetnje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u kojem se Hrvatska obrtnička komora navodi sudionikom u sektorskom dogovaranju cijena ili održavanju sastanaka o povećanju cijena, Hrvatska obrtnička komora takve navode odlučno odbacuje jer ne odgovaraju istini te nanose štetu njezinu ugledu i ispravnosti načina djelovanja.
Hrvatska obrtnička komora je stručno poslovna organizacija svih obrtnika u Republici Hrvatskoj i njezin je osnovni zakonski zadatak štiti interese obrtnika, prvenstveno kod donošenja propisa, njihove izmjene i provedbe. Podupire isključivo legalno poslovanje u obrtu, uz poštivanje važećih propisa i ne podržava djelovanje protivno zakonu. To je jasno vidljivo kroz kontinuitet suradnje Hrvatske obrtničke komore s državnim tijelima, ali i kroz sve medijske istupe.
Slijedom navedenog, Hrvatska obrtnička komora odbacuje svaku naznaku njezine umiješanosti u sektorsko dogovaranje cijena ili održavanje sastanaka o povećanju cijena, a podupire da svaki obrtnik cijenu određuje samostalno, za sebe, prema svojim kalkulacijama i na temelju svojih ulaznih troškova.
U Hrvatskoj obrtničkoj komori sastanci sekcija i cehova na temu o povećanju cijena nisu održani, ali je razmatrana situacija nastala zbog višestruko povećanih cijena energenata te je s ciljem zaštite interesa obrtnika i obrtništva, Vladi RH predložila mjere potpora obrtnicima, kojima bi se trenutni utjecaji ekonomske krize ublažili.
Hrvatska obrtnička komora kategorički odbacuje svaku prozivku i insinuacije o drugačijem postupanju, od strane bilo koje državne institucije, a u ovom slučaju navedene Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, jer ne odgovaraju istini te nanose štetu ugledu obrtnika i HOK-a problematizirajući ispravnost njezinog načina djelovanja.
Temeljem prvih pristiglih rješenja Porezne uprave paušalistima, Hrvatska obrtnička komora naglasila je važnost razlikovanja onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt te onih koji posluju s naručiteljima iz inozemstva
Hrvatska obrtnička komora održala je u utorak sastanak s predstavnicima Središnjeg ureda Porezne uprave na temu pokrenutih nadzora paušalnih obrta zbog primijećenih pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Hrvatska obrtnička komora ponovno je prigovorila na zakonske odredbe koje ne bi smjele biti neprecizne i neodređene te stvarati pravnu nesigurnost i nestimulativno okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem obrtnik nikada nije siguran postupa li ispravno.
Isto tako, Hrvatska obrtnička komora ponovno je istaknula da se protivi daljnjoj diskriminaciji obrta i obrtnika posebice jer se upravo obrt kao porezno najpogodniji gospodarski subjekt nametnuo kao izuzetno dobar izbor poduzetnika koji mudro ulazi u svijet poduzetništva sa što manjim troškovima. Ovaj način poslovanja potaknuo je poduzetničku aktivnost što je dobro za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske posebice one koji su radili u sivoj zoni da uđu u zonu legalnosti.
Vezano za sumnje u postojanje prikrivenog zapošljavanja potrebno je razlikovati situacije onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt s bivšim poslodavcem kao isključivim klijentom – u takvim situacijama Hrvatska obrtnička komora smatra da ukoliko Porezna uprava utvrdi da se radi o primitku po osnovi radnog odnosa doprinose te pripadajući porez i prirez treba snositi poslodavac, kao i kod svakog drugog utvrđivanja primitka po osnovi radnog odnosa. Hrvatska obrtnička komora stoga postavlja pitanje hoće li se temeljem rješenja Porezne uprave aktivirati i tužbe priznavanja prava iz radnog odnosa.
Nadalje, situacije gdje obrtnici posluju s jednim ili više naručitelja iz inozemstva ne mogu se smatrati prikrivenim radnim odnosnom jer obrtnik sam pronalazi posao, samostalno ga odrađuje te (većinom) sam vodi brigu o svim onim stvarima o kojima bi da je zaposlen brigu vodio netko drugi (izdavanje računa , plaćanje doprinosa, poreza i slično). Freelenceri su dobili na svome značaju umrežavanjem društva, posebice u doba korone, te Hrvatska obrtnička komora vjeruje da je cijelom hrvatskom društvu u interesu zadržati posebice mlade ljude u Hrvatskoj i omogućiti im da svoju djelatnost rade bez straha.
U radni posjet Hrvatskoj obrtničkoj komori stigli su Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine te Nedžad Nuhanović, predsjednik Obrtničke komore Tuzlanskog kantona.
Iskazali su interes za iskustva Hrvatske obrtničke komore u pružanju usluge organizacije polaganja majstorskih ispita budući HOK u području daljnjeg obrazovanja za potrebe obrtništva skrbi o provedbi majstorskih ispita (imenuje ispitne komisije, obavlja uvid u provedbu ispita i izdaje majstorske diplome), provedbi ispita o stručnoj osposobljenosti te ostalim oblicima cjeloživotnog obrazovanja u području obrtništva. Voditeljica odjela obrazovanja pri HOK-u, Mirela Franović, predstavila im je aktivnosti koje su poduzete kroz niz godina kako bi razvili sustav koji će adekvatno odgovoriti na zahtjeve obrtništva.
Predsjednik Obrtničke komore Tuzlanskog kantona, Nedžad Nuhanović, istaknuo je da im je veliko praktično znanje i iskustvo koje HOK ima u provođenju obrazovanja obrtnika iznimno vrijedno te zahvalio na ponuđenoj suradnji.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec, zahvalio je gostima na iskazanom interesu te poručio kako ćemo im sa zadovoljstvom pomoći prenošenjem iskustava u unaprjeđivanju strukovnog obrazovanja.
S gostima se razgovaralo i o sudjelovanju na međunarodnim i domaćim sajmovima koje je iznimno otežano u pandemiji COVID 19. Istaknuta je važnost sajamskih izložbi koje su prilika obrtnicima i poduzetnicima za predstavljanje svojih proizvoda te razmjene znanja, mišljenja i iskustava. Obostrano je izražena nada da će se situacija s koronakrizom uskoro smiriti te da će ponovno obrtnici nesmetano moći nastupati na sajmovima koji su alat za dodatnu promociju i razvoj suradnje.
Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja, obveznika poreza na dohodak za 2021. godinu
Samostalne djelatnosti obveznici poreza na dohodak, za utvrđivanje primitaka i izdataka, primjenu poreznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2021. godinu primjenjuju se odredbe sljedećih poreznih propisa:
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16, – 138/20)
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17, – 1/21)
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04, – 138/20)
Zakon o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13, – 138/20)
Svi porezni obveznici koji imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave (Obrazac DOH) za 2021. mogu ga podnijeti putem sustava ePorezna odnosno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu najkasnije do 28. veljače 2022. (ponedjeljak).
Podsjećamo da godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH) obvezno podnosi:
• porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti odnosno od djelatnosti obrta, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga
• porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi neovisno o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi.
Više o utvrđivanju godišnjeg dohotka od samostalne djelatnosti pišemo u nastavku.
Obračun godišnjeg poslovanja obrtnika za 2021. godinu sastoji se od nekoliko procesa koji proizlaze iz odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Možemo ih podijeliti na:
obračun amortizacije dugotrajne imovine
utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka i zaključivanje Obrasca KPI
utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslovanjem obrtnika i slobodnih zanimanja
primjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka.
Godišnja porezna prijava za 2021. g. predaje se na obrascu DOH, odnosno na obrascu DOH-Z za poduzetnike koji djelatnost obavljaju u su poduzetništvu
Obrasci DOH i DOH-Z sastavni su dio Pravilnika o porezu na dohodak, a dostupni su i na web stranici HOK-a: OBRASCI ZA POSLOVANJE OBRTA.
Obračun amortizacije kod obrtnika
Temeljne odrednice obračuna amortizacije proizlaze iz odredbi Zakona o porezu na dobit u članku 12.
Prije pregleda najvažnijih odredbi Zakona u vezi amortizacije, dajemo nekoliko temeljnih objašnjenja i preduvjeta vezanih uz obračun amortizacije dugotrajne imovine.
Pod pojmom “dugotrajna imovina“ smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duži od godinu dana.
Stvari i prava niže nabavne vrijednosti smatraju se sitnim inventarom i ne podliježu obračunu amortizacije, već se jednokratno otpisuju i knjiže u knjigu primitaka i izdataka uz pridržavanje temeljnog načela blagajne (plaćenih računa).
Za razliku od plaćenih predujmova za robu i materijal, predujmovi plaćeni za nabavu dugotrajne imovine ne ulaze u poslovne izdatke odnosno ne unose se u Knjigu primitaka i izdataka.
Dugotrajna imovina dijeli se na materijalnu i nematerijalnu imovinu.
Amortizirati se može samo dugotrajna imovina evidentirana u Popisu dugotrajne imovine, koji je ujedno jedna od temeljnih poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Zakon o porezu na dohodak u članku 35. i Pravilnik o porezu na dohodak u članku 45. pobliže reguliraju način i kriterije evidentiranja dugotrajne imovine u Popisu dugotrajne imovine (Obrazac DI).
Obračun amortizacije za 2021. godinu sastavlja se na obrascu DI i to na dan 31.12.2021. koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dohodak.
Ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.
U Popis DI unose se opći podaci o poreznom obvezniku te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi: redni broj, naziv stvari ili prava, nadnevak nabave ili ulaganja stvari ili prava i broj isprave, nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava, knjigovodstvena vrijednost koja se prenosi iz popisa prethodne godine, vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit, stopa amortizacije, svota otpisa koja se dobije tako da se nabavna vrijednost pomnoži sa stopom amortizacije i podijeli sa 100, knjigovodstvena vrijednost na kraju kalendarske godine koja se dobije da se od knjigovodstvene vrijednosti oduzme iznos otpisa, AOP oznaka ovisno o vrsti dugotrajne imovine i datum otuđenja dugotrajne imovine.
U slučaju ulaganja za koja nema vrijednosnih isprava o nabavi unosi se procijenjena tržišna vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena.
Potrebno je naglasiti da amortizaciji podliježe samo potrošiva dugotrajna materijalna i nematerijalna (samo ako je plaćena) imovina. Amortizaciji ne podliježu zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela¸ iako se evidentiraju u Popisu dugotrajne imovine.
Za svaki predmet dugotrajne imovine amortizacija se obračunava pojedinačno.
Pri tom se primjenjuje linearna metoda, uz korištenje propisanih amortizacijskih stopa. Sukladno čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit, godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku, a za pojedine grupe dugotrajne imovine iznose:
za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina) -5%
za osnovno stado, osobne automobile (5 godina) – 20%
za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine) – 25%
za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine) – 50%
za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina) – 10%
Sve navedene godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti, a više ne postoji mogućnost jednokratnog otpisa novonabavljene dugotrajne imovine.
Ujedno podsjećamo na način izračuna svote amortizacije (otpisa) za dugotrajnu imovinu koja je cijelu godinu bila u upotrebi:
svota amortizacije = nabavna vrijednost x stopa am.
100
Ako porezni obveznik, obrtnik koristi višu stopu amortizacije od najviše dopustive prema Zakonu, razlika amortizacije obračunate po toj višoj stopi i najvišoj dopustivoj stopi, čini porezno nepriznat izdatak i nju se ne unosi u Knjigu primitaka i izdataka.
Obrtnik, porezni obveznik može, ako procijeni da je iskoristivi vijek trajanja dugotrajne imovine duži od propisanog, primijeniti i stope amortizacije niže od propisanih Zakonom, a da to bude porezno priznati izdatak.
Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih propisanih u čl. 12. st. 5. spomenutog Zakona, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim izdatkom, ali se korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje.
Razlog primjene niže stope amortizacije je iskazivanje manjih poslovnih izdataka u KPI i sprječavanje nastanka gubitka od obrtničke djelatnosti.
Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod/izdatak od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod/izdatak do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi.
U slučaju prodaje, darovanja, otuđenja ili uništenja dugotrajne imovine preostali neamortizirani dio nabavne vrijednosti dugotrajne imovine priznaje se kao porezni rashod/izdatak u poreznom razdoblju u kojem je dugotrajna imovina prodana, darovana, otuđena ili uništena.
Ne priznaje se kao porezni rashod/izdatak amortizacija koja je već jednom obračunata na otpisanu dugotrajnu imovinu, što znači da se jednom otpisana dugotrajna imovina ne može više amortizirati.
Za razliku od teretnih vozila čiji su troškovi amortizacije i svi drugi troškovi u vezi s njima u cijelosti porezno priznati izdatak, porezni položaj osobnih automobila drukčiji je.
Osobni automobili koji se nalaze u Popisu dugotrajne imovine, također se amortiziraju, no 50% amortizacije nije priznato kao izdatak, kao niti 50% drugih izdataka vezanih uz osobne automobile. U popisu dugotrajne imovine amortizacija se za te automobile obračunava u cijelosti te se u Knjizi primitaka i izdataka knjiži u stupcu «12» (izdatak u naravi). Nepriznati izdatak od 50% amortizacije knjiži se u stupcu «14», a razlika od 50% priznatog izdatka u stupcu «15», te se sa ostalim izdacima amortizacije iskazuje u Pregledu primitaka i izdataka. Priznaje se amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz samo do nabavne vrijednosti 400.000,00 kuna po vozilu. Iznimno će se priznati i amortizacija iznad tog iznosa samo ukoliko to vozilo služi za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
Ako se dugotrajna imovina nabavlja na leasing, treba razlikovati radi li se o financijskom ili operativnom leasingu. U Popis dugotrajne imovine unosi se samo imovina nabavljena na financijski leasing te se za nju obračunava amortizacija kao i za drugu dugotrajnu imovinu. Dugotrajna imovina uzeta na operativni leasing se ne amortizira, već se računi knjiže kao izdatak kad su plaćeni (načelo blagajne) kao i kod imovine uzete u najam.
Dugotrajna imovina ostaje evidentirana u Popisu dugotrajne imovine i nakon što je u cijelosti otpisana, sve do trenutka njezine prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja.
Utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka za 2021.
Prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, porezni obveznici u svom poslovanju trebaju voditi propisane poslovne knjige:
Knjigu primitaka i izdataka, Obrazac KPI za evidenciju o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima ostvarenim u poreznom razdoblju u gotovini, na žiro račun ili u naravi;
Popis dugotrajne imovine, Obrazac DI, koji se vodi u slobodnim listovima, a koristi se kao obvezna evidencija stvari i prava (investicijskih dobara), koja služe za stjecanje dohotka, čije su pojedinačne nabavne vrijednosti ili troškovi proizvodnje veći od 3.500,00 kuna a vijek trajanja im je duži od godine dana;
Knjigu prometa (blagajničkih primitaka), Obrazac KPR, u koju porezni obveznik za svako prodajno mjesto ili radnju na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućeg radnog dana upisuje samo primitke ostvarene u gotovu novcu i čekovima građana;
Evidenciju o tražbinama i obvezama, samo za račune koji su naplaćeni ili plaćeni negotovinskim putem. Evidencija o tražbinama i obvezama obvezno mora sadržavati najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa izračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.
Ako porezni obveznik poreza na dohodak utvrđuje dohodak u paušalnom iznosu prema rješenju Porezne uprave, tada ne vodi navedene poslovne knjige već samo Knjigu prometa.
Napominjemo također da obrtnici i slobodna zanimanja koji su obveznici PDV-a, trebaju voditi knjige ulaznih i izlaznih računa prema svim primljenim i izdanim računima, sukladno propisima o porezu na dodanu vrijednost. Na taj način nisu obvezni osiguravati podatke o potraživanjima i obvezama. Međutim porezni obveznici koji knjige ulaznih računa vode prema plaćenim, odnosno naplaćenim računima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama (Obrazac TO).
Obrtnici u sustavu PDV-a mogu gotovinski promet upisivati u Knjigu primitaka i izdataka u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje (mjesec dana ili tri mjeseca), u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.
Za potrebu utvrđivanja konačnog oporezivog dohotka i obračun poslovanja za 2021. godinu, porezni obveznici će koristiti temeljnu poslovnu evidenciju, Knjigu primitaka i izdataka. Za vođenje ove poslovne evidencije temeljno je načelo prema kojem se evidentiraju primici i izdaci tzv. “načelo blagajne”.
Načelo blagajne (novčano načelo) je utvrđeno člankom 11. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak, što znači da se primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata, odnosno izvršenih isplata. Međutim, događa se da priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu, nego u nekim drugim dobrima, tada ih treba utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi. Kod toga se nenovčani primici utvrđuju prema tržišnoj vrijednosti, odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, a nenovčani izdaci se utvrđuju prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.
Dakle, dohodak se utvrđuje evidentiranjem razlike poslovnih primitaka i izdataka iz Knjige primitaka i izdataka (obrasca KPI).
Poslovnim primicima smatraju se sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u poreznom razdoblju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
Navedeni primici su rezultat obavljanja registrirane djelatnosti, dok se primici koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju dohotkom i ne treba ih evidentirati u Obrascu KPI.
Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a nije ih do kraja poreznog razdoblja obavio.
U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti.
Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja, osim izuzimanja financijske imovine.
Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
Ako se obrtnik zbog osobnih razloga odrekne tražbine – potraživanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene usluge koje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja ili u kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada svota otpisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju od potraživanja u skladu s čl. 11. st. 8. Zakona.
Međutim, po osnovi tražbina koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim propisima NE utvrđuje se primitak.
U primitke također spadaju i državni poticaji i potpore namijenjeni za nabavu dugotrajne imovine, ali se u poslovne primitke evidentiraju samo iznosi izdataka za amortizaciju iskazanih kao svota otpisa u Popisu DI u tom razdoblju, a ne cijela svota primljenog poticaja.
Porezni obveznik treba voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu DI i svotama obračunane amortizacije, koja se dostavlja uz godišnju poreznu prijavu.
U Knjigu primitaka i izdataka ne unose se podaci o drugim dohocima obrtnika kao što su primici na temelju ugovora o djelu ili autorskom honoraru, iako se i ovi primici moraju unijeti u godišnju poreznu prijavu. Kod obrtnika koji su obveznici PDV-a, na takve se primitke treba obračunati PDV, te ih unijeti u Knjigu ulaznih računa URA.
Ostali primici koji se ne evidentiraju u obrascu KPI su: primljeni krediti i zajmovi od banaka, uložene pozajmice od vlasnika obrta, prolazne stavke kao npr. novac primljen za me i račun druge osobe, naknade za vrijeme bolovanja obrtnika primljene od HZZ-a i sl.
Potpore za očuvanje radnih mjesta – posebne okolnosti prouzročene epidemijom bolesti COVID-19
– U skladu s čl. 31. st. 9. Zakona navedeno je da se poslovnim primitcima poreznog razdoblja ne smatraju primitci po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak. To za samostalne djelatnosti koje vode Knjigu primitaka i izdataka i evidentiraju primitke i izdatke prema načelu blagajne znači da u primitke NEĆE evidentirati svotu primljenih potpora HZZ-a.
Potpore za samozapošljavanje primljene od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
– Sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, na potporu isplaćenu od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dodijeljenu radi samozapošljavanja sukladno posebnim propisima na osnovi izrađenog poslovnog plana za zapošljavanje putem otvaranja obrta ne plaća se porez na dohodak prema članku 7. stavku 2. Pravilnika te se stoga ista niti ne uključuje u primitke iz članka 24. Pravilnika kao niti u Obrazac PO-SD.
Mjere za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje ugostitelja i obrtnika na području Grada Zagreba i drugih gradova – oslobođenje od plaćanja poreza na potrošnju i ostalih obveza gradovima i općinama
Svote državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine
– Poslovne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.
Poslovnim izdacima smatraju se svi odljevi dobara (novac, stvari, prava i usluge) nastali u poreznom razdoblju, a vezani su uz obavljanje djelatnosti. Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena.
Razlikujemo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati kao i odljeve novčanih sredstava koji se ne smatraju izdacima. Kao poslovni izdaci priznaju se samo oni izdaci za koje postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje poslovnih primitaka. Između primitaka i izdataka mora postojati međuzavisnost, a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima poreznih obveznika koji se bave proizvodnom i uslužnom djelatnošću i koji nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te za ugostitelje, propisano je obvezno vođenje posebne evidencije u kojoj se osiguravaju podaci o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, za knjiženje u poslovne izdatke. Obveza vođenja evidencije o nabavi i potrošnji reprodukcijskog i potrošnog materijala proizlazi iz članka 35. st. 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak.
Posebnu grupu izdataka čine naknade koje obrtnik može isplatiti sebi ili svojim radnicima, neoporezivo do propisanih iznosa, a to su npr.:
naknada prijevoza na posao i s posla,
naknada troškova službenog putovanja i dnevnice,
naknada za odvojeni život,
terenski ili pomorski dodatak,
naknada za korištenje privatnog automobila (do 2,00 kn po prijeđenom kilometru),
dar u naravi zaposleniku do 600,00 kn,
dar djetetu do 15 godina života (do 600,00 kuna),
prigodne nagrade kao regres ili božićnica (do 3.000,00 kuna godišnje),
jubilarne nagrade i otpremnine kod odlaska u mirovinu,
potpore radniku zbog invalidnosti do 2.500,00 kuna godišnje, potpore za slučaj smrti radnika (do 7.500,00 kuna) ili člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 kuna),
potpora za novorođeno dijete do 10.000,00 kuna,
novčane nagrade za radne rezultate do 5.000,00 kuna godišnje,
naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika paušalno do 5.000,00 kuna godišnje,
troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kuna godišnje,
troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka,
naknade za troškove redovne skrbi predškolske djece radnika.
Pored navedenih porezno priznatih izdataka postoje izdaci koji se samo djelomično ili u potpunosti ne priznaju kao porezni izdatak. Takvi su izdaci navedeni u članku 33. Zakona o porezu na dohodak:
izdaci za reprezentaciju – koji se priznaju u visini 50% (50% su nepriznati izdaci),
izdaci vezani uz korištenje osobnih motornih vozila – koji se priznaju u visini 50% (50% su nepriznati izdaci, što uključuje i amortizaciju za ta vozila), osim izdataka za osiguranje vozila koji se priznaju u cijelosti. Od 1.1.2018. primjenjuje se 50 postotno priznavanje izdataka vezanih uz korištenje osobnih motornih vozila,
porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju te besplatne isporuke i drugi slični izdaci,
izdaci za novčane kazne, osim ugovornih kazni,
izdaci za isplaćene naknade, potpore i nagrade obrtniku iznad propisanih iznosa,
ostali izdaci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.
Navedeni izdaci posebno se iskazuju u Knjizi primitaka i izdataka, u stupcu «14», te se za njihov iznos umanjuje ukupan iznos priznatih izdataka u stupcu «15». Drugi nepriznati izdaci iz članka 33. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona (porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, besplatne isporuke, primici po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa, te dnevnica i troškova službenog putovanja obrtnika iznad propisanih iznosa), ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.
Za sve izdatke vrijedi pravilo iz čl. 33. st. 3. Zakona, tj. mogu se priznati samo ako su u izravnoj svezi s obavljanjem djelatnosti.
Porezne olakšice u godišnjem obračunu poreza
Dohodak kao razlika evidentiranih poslovnih primitaka i izdataka nije porezna osnovica na koju porezni obveznik − obrtnik ili slobodno zanimanje treba obračunati porez na dohodak. Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak propisuju razne porezne olakšice − smanjenja koje treba primijeniti na tako stečen dohodak kao razliku primitaka i izdataka iz obrasca KPI.
Sukladno članku 18. stavak. 2. Zakona o porezu na dohodak, dohodak od samostalne djelatnosti koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, smanjuje se za sljedeće svote:
1. za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 44. stavka 1. Zakona, 2. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, 3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 45. stavka 1. Zakona, 4. za preneseni gubitak iz članka 38. Zakona, nakon umanjenja iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.
Korištenjem smanjenja dohotka od samostalne djelatnosti za navedene olakšice, može se utvrditi gubitak, odnosno na toj osnovi može se povećati gubitak nastao u tekućem poreznom razdoblju.
Godišnji porezni razredi poreza na dohodak
U 2021. imamo dva porezna razreda i dvije stope poreza na dohodak: 20% i 30%.
Porez na dohodak obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno odnosno do 360.000 kn godišnje, a po stopi od 30% na razliku porezne osnovice iznad 30.000,00 kn mjesečno odnosno iznad 360.000,00 kn godišnje.
Porezni razredi za 2021. godinu
Porezna stopa
Porezna osnovica – godišnje
20 %
do 30.000,00 kn do 360.000,00 kn = (do 30.00,00 x 12)
30 %
na poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kn (iznad 30.000,00 x 12)
Utvrđivanje dohotka – porezne osnovice
Na kraju godine potrebno je zaključiti knjigu primitaka i izdataka, a to zapravo znači da treba sve proknjižene primitke i izdatke za 2021. godinu u pojedinim stupcima knjige zbrojiti. Zbroj stupca «9» je iznos ukupno ostvarenih primitka, a zbroj stupca «15» je iznos ukupno porezno priznatih izdataka, što uključuje i prethodno proknjiženu amortizaciju. Razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka čini dohodak ostvaren u 2021. godini.
Zbrojeni podaci upisuju se u poreznu prijavu i iskazuju u izvatku iz poslovnih knjiga, koji se prilaže poreznoj prijavi na Obrascu P-PPI.
Međutim, ostvareni dohodak nije istovremeno i osnovica za plaćanje poreza, jer su poreznim propisima predviđene razne porezne olakšice i umanjenja porezne osnovice, te se osnovica za oporezivanje utvrđuje, polazeći od dohotka koji je ostvaren i iskazan u poslovnim knjigama i godišnjoj poreznoj prijavi, na sljedeći način:
Postupak utvrđivanja dohotka i porezne osnovice
DOHODAK = primici – izdaci obrta
Plaće novozaposlenih osoba, prema čl. 44. Zakona o porezu na dohodak
Državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja prema čl.6. zakona o državnoj potpori
Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu prema Zakonu o državnoj potpori
Izdaci za istraživanje i razvoj prema čl. 45. Zakona o porezu na dohodak
Preneseni gubitak (5 godina) prema čl. 38. Zakona o porezu na dohodak
DOHODAK NAKON UMANJENJA
Osnovni osobni odbitak prema članku 14. Zakona o porezu na dohodak
Darovanja do 2 % primitaka tekuće godine prema čl. 15. st. 2. Zakona o porezu na dohodak
POREZNA OSNOVICA
IZNOS POREZA – umanjenje za potpomognuta područja I. skupine ili Grad Vukovar (50 % ili 100 %)
Dohodak od zajedničke djelatnosti
O postupku prijave dohotka od zajedničke djelatnosti već smo pisali na web stranici HOK-a početkom siječnja ove godine, pa ovdje samo podsjećamo na način obračuna dohotka iz zajedničke djelatnosti.
Kod obavljanja obrta više obrtnika u zajedničkom obrtu, dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak svih supoduzetnika, prema podacima iz Knjige primitaka i izdataka koja se vodi za obrt kao cjelinu. Zajednički dohodak je i u ovom slučaju razlika ukupno utvrđenih primitaka i ukupnih izdataka u poreznom razdoblju, tj. u kalendarskoj godini.
Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti dostavlja se prije godišnjih poreznih prijava svakog supoduzetnika i treba je podnijeti do 31. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.
Rješenjem ili privremenim poreznim rješenjem utvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti, a tako utvrđene udjele u zajedničkom dohotku svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godišnju poreznu prijavu, koju predaje mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta. Udio svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku utvrđuje se prema prethodno zaključenom ugovoru (o ortakluku), a ako ugovor nije zaključen, zajednički se dohodak dijeli na jednake dijelove.
Porezna prijava poreza na dohodak za 2021. godinu
Tko obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu za 2021. godinu:
1. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga),
2. porezni obveznici – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti (pomorci),
3. godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak,
Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
Koji porezni obveznici ne mogu predati godišnju poreznu prijavu:
Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 49. Zakona o porezu na dohodak, ne mogu predati:
Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava
Dohodak od kapitala
Dohodak koji se oporezuje u paušalnoj svoti
Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza.
Rok za podnošenje godišnje porezne prijave
Porezni obveznici koji su obvezni ili sami žele podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2021. godinu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja mjeseca veljače tekuće godine (28.02.2022.). Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu do kraja veljače 2022. godine, može predati zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje podnošenja prijave. Po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka podnošenja porezne prijave, porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i tog roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.
Ako obveznik predaje porezne prijave nije tijekom poreznog razdoblja imao poslovnih primitaka niti izdataka također je obvezan podnijeti poreznu prijavu.
Općim poreznim zakonom predviđene su kazne za nepodnošenje porezne prijave. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nije imao opravdani razlog.
Mjesto predaje godišnje porezne prijave
Porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu putem sustava ePorezna ili u ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.
Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkim obavljanjem djelatnosti, prijava se podnosi putem sustava ePorezna ili u ispostavi područnog ureda Porezne uprave na čijem području se nalazi prebivalište ili uobičajeno boravište nositelja zajedničke djelatnosti.
Ako je porezni obveznik u toku 2021. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, mjerodavnim se smatra ona općina ili grad u kojem je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine.
Ispunjavanje porezne prijave (obrazac DOH)
U poreznu prijavu poreza na dohodak (obrazac DOH – u daljnjem tekstu: “porezna prijava”) porezni obveznik upisuje podatak o područnom uredu i ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.
Godišnja porezna prijava – obrazac DOH sastoji se od više listova za različite vrste dohotka i priloga UPO koji služi za izračun porezne obveze.
Prvi list porezne prijave sadrži podatke o poreznom obvezniku, te se unose sljedeći podaci:
1. opći podaci koji se odnose na ime i prezime, ime roditelja, OIB poreznog obveznika, mjesto, ulicu i kućni broj prebivališta ili uobičajenog boravišta u trenutku podnošenja prijave, podatka o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta tijekom godine, telefon, adresu elektroničke pošte, oznaku potpomognutog područja i područja Grada Vukovara, broj žiro računa i naziv ovlaštene financijske institucije kod koje je otvoren, te podaci o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja tijekom godine i podaci o invalidnosti uključujući podatke o invalidnosti hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata.
2. podaci o uzdržavanim članovima obitelji – ako ih obrtnik uzdržava i koristi za njih osobni odbitak – a to su ime i prezime uzdržavanog člana, OIB, srodstvo, naznaka da li se radi o invalidnom članu obitelji, razdoblju za koje se koristi osobni odbitak, te postotak osobnog odbitka koji koristi obrtnik i s kime taj osobni odbitak dijeli.
3. podaci o uvećanju osobnog odbitka: Rezidentima se, nakon propisanih uvećanja osobnog odbitka za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka može, pod Zakonom i Pravilnikom propisanim uvjetima, dodatno uvećati i za:
– iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 15. stavak 1. Zakona) – pod 3.1. Obrasca DOH,
– darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja (članak 15. stavak 2. Zakona) – pod 3.2. Obrasca DOH.
Bitno je naglasiti dakle redoslijed korištenja izdataka te osobnog odbitka. Zakonom je propisan slijedeći redoslijed:
1. neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost,
2. neoporezivi dio dohotka po osnovi plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i danih darovanja (neovisno o redoslijedu).
Slijede listovi u koje se unose podaci o ostvarenom dohotku i uplaćenim predujmovima poreza, prema vrstama dohotka, svi pod točkom 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza, a obuhvaćaju podatke o dohotku:
4.1. od nesamostalnog rada (plaća i/ili mirovina)
4.2. drugi dohodak
4.3. od samostalne djelatnosti (obrt, poljoprivreda, slobodne djelatnosti)
Dohodak od djelatnosti obrta unosi se u list pod nazivom DIO SD (samostalna djelatnost) kao podatak o ostvarenom dohotku/gubitku obrtnika pojedinca ili njegovom udjelu u zajedničkom dohotku. Dohodak ostvaren samostalnim obavljanjem obrta upisuje se pod 4.3.1. u stupac «2» kao dohodak pojedinca, a dio dohotka ostvaren u zajedničkom obrtu upisuje se u stupac «5» uz naznaku OIB-a za nositelja zajedničke djelatnosti u stupcu «4». Ukoliko je obrtnik ostvario dohodak u nekoliko obrta, podatak za svaki ostvareni dohodak (samostalno ili u zajedničkom obrtu) unosi u poseban redak ovog dijela porezne prijave, a svi ostvareni dohoci od obavljanja obrta zbrajaju se u stupcu «7», odnosno u stupcu «6» ako je u poslovanju ostvaren gubitak.
U stupac «8» pod. 4.3.1. unose se podaci o plaćenim predujmovima poreza i prireza.
Pojedinačno iskazani podaci za umanjenja dohotka (uvećanje gubitka), pod 4.3.5. za plaće novozaposlenih radnika, nagrade učenicima za naukovanje, izdatke za školovanje i stručno usavršavanje i izdatke za istraživanje i razvoj, zbrojno se prenose u stupac «3» pod 4.3.1..
U nastavku, pod 4.3.6. se unose i podaci o prenesenom gubitku, a pod 4.3.7. izdvojeni podaci o dohotku ostvarenom na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara za koji su propisane olakšice.
U poreznoj prijavi za 2015. godinu uvedena je nova pozicija 4.3.8. Obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, s obzirom da je promijenjen način utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, u smislu da Porezna uprava više ne utvrđuje obvezu rješenjem, već je to obvezan učiniti obrtnik sam i o obvezi izvijestiti Poreznu upravu na obrascu DOH. Ujedno promijenjeno je i dospijeće plaćanja obveze doprinosa po toj osnovi i ono je sada istovjetno danu podnošenja obrasca DOH, tj. do 28. veljače 2022. Za utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti prethodno je potrebno utvrditi razdoblje obavljanja kako samostalne djelatnosti tako i druge djelatnosti kao i osnovicu za obračun.
5. podaci o ukupnom iznosu svih oblika dohotka koje je obrtnik ostvario tj. njihov zbroj i zbroj ukupno uplaćenih iznosa poreza na dohodak i prireza tijekom godine. Ako je obrtnik ostvario samo dohodak od obavljanja obrta, ovdje upisuje isti iznos kao pod 4.3.1. Ako je tijekom 2021. godine obrtnik ostvario gubitak od obavljanja obrta (negativni dohodak), a nije ostvario druge oblike dohotka ili ih nije ostvario u visini dovoljnoj za pokriće ovoga gubitka i/ili iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, podatak pod 5. iskazuje sa predznakom minus “-“.
6. podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima – 1. Neoporezivi primici umjetnika, 2. Neoporezivi dio umjetničkog honorara, 3. Porezno priznati izdaci reprezentacije, 4. Priznati predujam poreza za umirovljenike i osobe koje borave na području I. skupine potpomognutih područja i Gradu Vukovaru, 5. Umanjenje poreza za olakšicu HRVI, 6. Umanjenje poreza za olakšice na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara.
7. popis priloženih isprava – obrtnik obvezno prilaže Pregled poslovnih primitaka i izdataka od samostalne djelatnosti (Obrazac P-PPI) i Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI), a ostale dokumente ovisno o vrstama ostvarenih dohodaka koje prijavljuje u poreznoj prijavi te vrstama olakšica i umanjenja koje koristi.
8. napomene – bitne za utvrđivanje porezne obveze, a koje nisu kao podatak iskazane na drugom mjestu u poreznoj prijavi.
9. utvrđivanje poreza i prireza za 2021. godinu u prilogu UPO je dio porezne prijave koji se može ali ne mora popunjavati. Ipak, svakom je obrtniku vjerojatno interesantno izračunati kolika će mu biti obveza za plaćanje poreza na dohodak, odnosno ima li pravo na povrat poreza, a to se utvrđuje upravo popunjavanjem ovog dijela porezne prijave.
Kao prvo, upisuje se iznos dijela osobnih odbitaka za obrtnika i uzdržavane članove obitelji po mjesecima i zbrojno, te dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, kao i zbroj ukupnog godišnjeg osobnog odbitka.
Slijedi utvrđivanje godišnje porezne osnovice i to tako da se od ukupnog godišnjeg dohotka (od obrta prema poslovnim knjigama, ali i dohodaka iz drugih izvora ako su ostvareni i prijavljeni u prijavi) oduzme iznos osobnog odbitka. Dobivena razlika je godišnja porezna osnovica.
Na ukupno utvrđeni iznos poreza obračunava se još i prirez, po stopama koje su utvrđene propisima gradova i općina.
Kad se na kraju usporede i oduzmu iznosi uplaćenih predujmova i utvrđene obveze za plaćanje poreza, utvrđuje se da li obrtnik ima po poreznoj prijavi obveza plaćanja razlike poreza na dohodak, ili može zatražiti povrat preplate kroz predujmove više plaćenog iznosa poreza na dohodak.
Sukladno Općem poreznom zakonu, godišnju poreznu prijavu obvezno potpisuje porezni obveznik, njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik, čime jamči za istinitost i vjerodostojnost, u prijavi iskazanih podataka.
Od utvrđene ukupne svote poreza na dohodak za godinu za koju se utvrđuje, odbijaju se predujmovi poreza koji su plaćeni u toku iste godine. Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja to znači da će se od utvrđene godišnje porezne obveze odbiti plaćeni porez na dohodak na žiro račun, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.
Razlika može biti: – pozitivna, pa porezni obveznik treba platiti razliku poreza i prireza po godišnjoj poreznoj prijavi i to s danom podnošenja godišnje porezne prijave. Poreznu obvezu treba platiti računom kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima porezni obveznici vode novčana sredstva; – negativna, kada dođe do preplate poreza, pa porezni obveznik može zahtijevati pisanim putem povrat, a ako ne zahtijeva tada se preplaćena svota uračunava u predujam poreza tekućeg poreznog razdoblja. Porezna uprava neće vratiti preplaćeni porez, ako se utvrdi da porezni obveznik ima dospjelih i neplaćenih poreza ili drugih davanja koja naplaćuje npr. PDV, doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, posebne poreze i dr.
Obrtnici i ostale samostalne djelatnosti koje po godišnjoj poreznoj prijavi iskažu obvezu poreza i prireza porezu na dohodak obvezu trebaju uplatiti najkasnije s predajom DOH obrasca, odnosno do 28. veljače 2022. na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2021., i to na račune otvorene na razini grada/ općine.
Obrtnici, porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost, ne plaćaju predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti sve do podnošenja prve porezne prijave. Podnošenjem godišnje porezne prijave, utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost, od kada i postoji obveza plaćanja mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za iduća porezna razdoblja.
Propisani prilozi uz godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH
Godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH, za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti treba priložiti sljedeće isprave:
izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima na obrascu P-PPI, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku
popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku
ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca
isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave
evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije
za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora odnosno potvrda o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama
za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u tuzemstvu, preslike naloga o uplati doprinosa
za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.
Popis dugotrajne imovine, ako je porezni obveznik (podnositelj) korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, obvezno se podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.
Ostali obračuni i obveze obrtnika i slobodnih zanimanja
Uz godišnji obračun i prijavu poreza na dohodak, porezni obveznici obrtnici i slobodna zanimanja najkasnije do 28. veljače 2022. godine podnose za prethodnu godinu i sljedeće obračune:
Konačan obračun članarine turističkim zajednicama na Obrascu TZ
Obračun spomeničke rente na Obrascu SR
Obračun naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma na obrascu OKFŠ predaju obrtnici s ostvarenim primicima koji su u 2021. godini veći od 7.500.000,00 kuna, a predaje se izravno na adresu: p.p. Ministarstvu poljoprivrede, OKFŠ, 10 001 Zagreb.
NAPOMENA – Na web stranici Hrvatske obrtničke komore www.hok.hr objavljeni su obrasci koji su sastavni dio godišnje porezne prijave dohotka obrtnika (u rubrici OBRASCI ZA POSLOVANJE OBRTNIKA). Hrvatska obrtnička komora, u skladu s Digitalnom agendom Europske komisije i Akcijskim planom, uvodi mogućnosti digitalnog poslovanja za svoje članove. Stoga je Hrvatska obrtnička komora i ove godine pripremila on-line obrasce, kako bi svojim članovima omogućila jednostavnije ispunjavanje porezne prijave.
Iznos potpore od najviše 4.000,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu prema postotku pada prihoda/primitaka:
od 40,00% do 44,99% – 2.000,00 kn
od 45,00% do 49,99% – 2.500,00 kn
od 50,00% do 54,99% – 3.000,00 kn
od 55,00% do 59,99% – 3.500,00 kn
od 60% i više – 4.000,00 kn
doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem proporcionalno iznosu potpore.
PDV obveznici: PDV obrazac za siječanj 2022. i usporedno siječanj 2020. Iznimno (ovisno o mjesecu osnivanja i početku poslovanja) usporedni mjesec može biti: rujan 2020., ili svibanj 2021. ili prvi mjesec poslovanja.
Tromjesečni obveznici PDV-a: kumlativno, PDV obrazac IV. tromjesečje 2021. i isto razdoblje 2019. Ako je poslodavac osnovan u I. tromjesječju 2020. ili kasnije: IV. tromjesečje 2021. i usporedno III. tromjesečje 2021.
Sukladno Uredbi (EU) 2020/1055 Europskog parlamenta i vijeća od 21. svibnja 2022. godine uvodi se obveza ishođenja licence za međunarodni cestovni prijevoz tereta vozilima ili skupom vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2500 kg.
Prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu (NN 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21) Licenciju Zajednice izdaje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a uvjeti za dobivanje iste su sljedeći:
• dobar ugled • financijska sposobnost • stručna osposobljenost • tehnička sposobnost • uvjet nepostojanja duga za porezne obveze, obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje • poslovni nastan u RH
Prepreke s kojima se susreću obrtnici prilikom prijave i sudjelovanja na natječajima javne nabave za obnovu područja pogođenih potresom bile su tema koordinacijskog sastanka u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Uz ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata na sastanku su sudjelovali i savjetnica ministra Helena Jelić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu Gordan Hanžek te v.d. Ravnatelja Fonda za obnovu Snežana Penović.
Predstavnici Ceha graditeljstva HOK-a iznijeli su problematiku sektora, prenijeli informacije s terena te ukazali na potrebu pronalaska najboljih modaliteta za uključivanje obrta u proces obnove.
„Ovo je obnova u kojoj želimo iskoristi sav operativni potencijal koji imamo na području čitave Republike Hrvatske. Nakon što smo proveli određeno vrijeme u saniranju hitnih situacija i stvaranju zakonodavnog okvira putem kojeg će se stvari moći kvalitetno odvijati, došli smo do trenutka u kojem se otvara sve više radova na terenu, te je sada samo potrebno raditi na podizanju te dinamike. Glavni dio odgovornosti za organizaciju i provedbu tih radova sada je na Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu, čiji su predstavnici zato ovdje s vama, kako bi se na tehničkoj razini mogle utvrditi stvari koje bi mogle biti još bolje i brže, a sve uz pomoć i doprinos hrvatskih obrtnika“, poručio je okupljenima ministar Horvat.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec izrazio je zadovoljstvo otvaranjem dijaloga s ciljem uključivanja što većeg broja obrtnika u proces obnove i što skoriji početak radova.
S tim u vezi zaključeno je da će se redovito održavati sastanci koordinacije.
Želite li dopuniti svoja znanja, nadograditi iskustva suvremenim mediteranskim recepturama i tehnikama oslonjenu na tradiciju, prijavite se na MEDITERRANEAN CULINARY ARTS radionice. Trosatna edukacija za ugostitelje, kuhare te F&B menadžere objedinjuje napredne kulinarske metode i tehnike Haute Cuisine koje ćete upoznati kroz pripremu atraktivnih jela od ribe, kao i priprema vrhunskih a la carte morskih predjela s modernima dekoracijama uz primjenu Zero Waste koncepta pod vodstvom chefa Željka Nevena Bremeca. Program izvodi se uz potporu Ministarstva turizma RH, partnera i sponzora kao dio projekta Kompetencije za izvrsnost u ugostiteljstvu.
MCA roadshow:
19.1.2022., 13:00 Kotanyi Gourmet Club, Savska cesta 116, Zagreb 20.1.2022., 11:30 Hotel Golfer, Terme Sveti Martin, Izvorska 3, Sveti Martin na Muri 24.1.2022., 10:00 Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, Matije Gupca 61, Osijek 25.1.2022., 10:00 Restoran TN Stari podrum, Šetalište O. M. Barbarića 4, Ilok 26.1.2022., 10:00 Restoran Maestro, Vukovar 22.3.2022., 12:00 Gastro Centar Hvar, Miće Marchija 9, Hvar
Broj mjesta je ograničen, a sudjelovanje besplatno. Potrebno predočiti valjanu COVID potvrdu prilikom dolaska na radionicu.
Informacije i prijave na: +385 99 3198 961 ili info@skmer.hr
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici, održanoj 28. prosinca 2021. usvojilo je Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu. Putem 8 vrsta mjera planira se uključiti 27.000 nezaposlenih i zaposlenih osoba. Za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2022. godini biti će utrošeno ukupno 1.021.725.800 kuna. Izvori financiranja su državni proračun, Europski socijalni fond plus (ESF+) te Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Najvažnije novosti koje donosi program mjera APZ u 2022. u odnosu na 2021. godinu su:
Veći iznos potpora za samozapošljavanje
Veći iznos potpora za zapošljavanje i pripravništvo
Širi spektar prihvatljivih ciljanih skupina korisnika s naglaskom na ranjive skupine
Produženo trajanje potpore za pripravništvo do 24 mjeseca
Produženo trajanje potpore za zapošljavanje do 24 mjeseca
Administrativno rasterećenje korisnika prilikom apliciranja za mjere aktivne politike zapošljavanja
Nova pod mjera potpore za samozapošljavanje Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku
Mjere financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Mjere koje promoviraju zelena i digitalna radna mjesta, koja su ovom trenutku još u fazi razrade, a nakon potpunog usuglašavanja s EK biti će detaljnije objašnjeni kriteriji za zelena i digitalna radna mjesta na www.mjere.hr. Postupak bi trebao biti gotov do kraja godine i tada će i biti objavljen. Za dosadašnje mjere – potpore za Očuvanje radnih mjesta (ORM) i Skraćivanje radnog vremena (SRV) planira se nastavak financiranja na način da se očekuje kako će se mjera Skraćivanja radnog vremena provoditi cijelu godinu, a Očuvanje radnih mjesta ovisno o gospodarskoj situaciji i djelatnostima koje su još pogođene koronavirusom.
Obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a najkasnije do 15. siječnja 2022. godine dužni su predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2021. godini na Obrascu PO-SD.
Ta je obveza propisana Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, članak 7. stavak 4. (Narodne novine 1/2021), čije se odredbe i pripadajući propisani obrasci primjenjuju u poreznim postupcima za 2021. godinu.
Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.
Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrdit će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Stupanjem na snagu novog Pravilnika, od 1. siječnja 2020. godine, fizičkim osobama koje plaćaju paušalni porez na dohodak ukinulo se izdavanje poreznih rješenja te se paušalistima uvodi obveza plaćanja predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja na temelju samozaduživanja, a prema podacima iz godišnjeg izvješća koje se podnosi na Obrascu PO-SD. Eventualnu razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća.
Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta, kao i potpore za samozapošljavanje, ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.
Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2021. godini (Nar. nov., br. 11/21.), paušalni porez uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449 te OIB-a fizičke osobe.
Na isti uplatni račun uplaćuje se i razlika manje uplaćenog paušalnog poreza na dohodak za proteklu godinu, a koja je utvrđena prema godišnjem izvješću koje se podnosi na Obrascu PO-SD. Obrtnici su razliku godišnjega paušalnog poreza obvezni uplatiti s danom podnošenja izvješća, a najkasnije do 15. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.
Izvješća se podnose na obrascima PO-SD i PO-SD-Z.
Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore izradila je nove obrasce PO-SD i PO-SD-Z kao pomoć obrtnicima prilikom podnošenja obveznih prijava Poreznoj upravi.
Izrađen je i novi obrazac DOH i obrazac P-PPI koji će se popunjavati prilikom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak za 2021. a najkasnije do 28. veljače 2022. i to za obrtnike koji vode poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak.
Prošle je godine prvi put uvedeno podnošenje Obrasca PO-SD-Z kod paušalista koji obavljaju zajedničku djelatnost obrta. Prema čl. 8. st. 1. Pravilnika, nositelj zajedničke djelatnosti koji porez na dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje u paušalnoj svoti, obvezan je najkasnije 15 dana nakon isteka kalendarske godine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Izvješće nositelja o paušalnom dohotku od zajedničke samostalne djelatnosti i supoduzetnicima u zajedničkoj djelatnosti na obrascu PO-SD-Z. Obrazac PO-SD-Z se dostavlja za 2021. godinu najkasnije do 15. siječnja, a popunjava ga samo imenovani nositelj zajedničke djelatnosti. Nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je dostaviti Poreznoj upravi Obrazac PO-SD-Z, dok su oba porezna obveznika – nositelj zajedničke djelatnosti i supoduzetnik – obvezni podnijeti i Obrazac PO-SD. U Obrascu PO-SD nositelj i supoduzetnik iskazat će svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku 2022. godine. Više na: https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/obrtnici-pausalisti-prijava-dohotka-na-obrascu-po-sd-i-po-sd-z-0
