HOK zatražio izmjenu COVID kriterija za mjeru zadržavanja radnih mjesta

Prema trenutnim uvjetima, EU digitalnu COVID potvrdu ne mogu dobiti osobe koje se ne smiju cijepiti, čime se uskraćuje ostvarivanje mjere zadržavanja radnih mjesta posebno osjetljivim skupinama osoba koje se procjepljivanjem nastoji zaštititi. COVID potvrdu ne mogu dobiti niti osobe koje su preboljele COVID, a nisu kao takve evidentirane u sustavu, čime također gube pravo na mjeru za zadržavanje radnih mjesta.

HOK je žurno reagirao na ove uvjete koje poslodavce i radnike stavljaju u nepovoljan položaj, a zahtjev je dostupan OVDJE. 

Izvor:HOK

Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na današnjoj je sjednici donijelo odluku o donošenju nove mjere – Programa zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021.

Cilj ove mjere je Zadržavanje radnika u djelatnostima kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost.

Mjera je namijenjena poslodavcima iz sektora:

  • Prijevoz i skladištenje –prijevoz putnika i to kopnom, zrakom i vodom, te zračni prijevoz robe
  • Uslužne djelatnosti u vezi sa prijevozom
  • Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića
  • Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – samo djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) i putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
  • Umjetnost, zabava i rekreacija samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti i proizvodnja i prikazivanje filmova i video filmova, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te distribucija istih
  • Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja
  • Poslodavci s područja na kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije bez obzira na djelatnost i pad prometa i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni.

Ova mjera može biti dodijeljena svim poslodavcima koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO – a do 28. veljače 2021. godine i to za radnike zaposlene najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

Isplata mjesečnih troškova plaće za srpanj 2021. godine odobravat će se za zahtjeve zaprimljene od 26. srpnja 2021. godine do zaključno 25. kolovoza 2021. godine.

Važno je naglasiti kako se poslodavcu može odobriti korištenje potpore za srpanj za sve radnike za koje poslodavac traži potporu ako do zaključno 25. kolovoza 2021. godine 70 i više posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje iste sukladno pravilima o izdavanju EU digitalnih COVID potvrda u Republici Hrvatskoj. Za 70 i više posto Covid-potvrda poslodavac može ostvariti 100% potpore.

Ako na dan 25. kolovoza 2021. manje od 70 posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje iste, tada se postotak potpora može odobriti sukladno postotku udjela radnika s EU digitalnim COVID potvrdama ili koji su stekli uvjete za dobivanje iste od ukupnog iznosa potpore za sve radnike za koje poslodavac traži potporu.
Za manje od 70% Covid potvrda poslodavac može ostvariti potpore proporcionalno, tj. jednako postotku udjela Covid-potvrda od ukupnog iznosa potpore

Hrvatski zavod za zapošljavanje će do podataka o posjedovanju EU digitalnu COVID potvrde ili stečenim uvjetima za posjedovanje EU digitalne COVID potvrde doći na temelju razmjene podatka sa nadležnim tijelima.

Hrvatski zavod za zapošljavanje, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka neće imati uvid u osobne podatke radnika s EU digitalnom COVID potvrdom, već će se podaci s nadležnim tijelima u svrhu odobravanja potpora razmjenjivati i obrađivati u obliku statističkih podataka, odnosno Hrvatski zavod za zapošljavanje će od nadležne institucije razmjenom podataka zaprimiti samo postotak radnika sa EU digitalnom COVID potvrdom ili uvjetom za istu. Pod uvjetom za istu podrazumijeva se da radnik ima uvjete ishoditi EU digitalnu COVID potvrdu, ali nije zatražio izdavanje potvrde od nadležne institucije.

Kriteriji za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda/primitaka u propisanim usporednim razdobljima. Izuzetak su poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije ne moraju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka. Navedeni poslodavci kod podnošenja zahtjeva izjavit će pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su nastupile okolnosti iz kriterija za dobivanje potpore.

Više na: https://www.hzz.hr/novosti-priopcenja/nova-mjera-zadrzavanje-radnih-mjesta-srpanj.php?fbclid=IwAR2bi41TfIKuAkIaOphMWsrUpiReCm9unufc6DIQdvllZ1W8A6-mEmlAz1Y

MAJSTORSKI ISPITI

UVJETI ZA PRISTUPANJE MAJSTORSKOM ISPITU

  • osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
  • osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanju ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
  • osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
  • osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
  • osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom.

Radno iskustvo dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

DOKUMENTI KOJI SE MORAJU PRILOŽITI UZ PRIJAVNICU – (kopije)

  • Rodni list
  • Domovnica
  • Osobna iskaznica
  • Svjedodžba o završenom ispitu
  • Svjedodžba ili uvjerenje o pomoćničkom ili naučničkom ispitu
  • Potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – radni staž
  • Ugovor o radnom stažu u zanimanju za koji žele polagati majstorski ispit ILI Potvrda o radnom iskustvu  (ovjerena kod javnog bilježnika)
  • Za obrtnike kopija obrtnice 

MAJSTORSKI ISPIT SASTOJI SE OD:

  • izrade praktične zadaće i/ili radne probe
  • provjere teorijskih znanja – pismeni ispit
  • provjere znanja iz područja gospodarstva, poznavanja propisa o vođenju poslovnih knjiga i propisa o obavljanju obrta – pismeni ispit
  • provjera znanja iz radne pedagogije – pismeni ispit
  • praktični dio radne pedagogije (osnove znanja potrebna za poduku naučnika)

CIJENA ISPITA

  • Cijena ispita je 2.600,00 kuna.
  • Akontacija je 500,00 kuna i taj se novac ne vraća ukoliko kandidat odustane od polaganja ispita, a 2.100,00 kuna uplaćuje kandidat pet dana prije početka praktičnog dijela ispita i to na žiro račun Obrtničke komore vukovarsko-srijemske županije HR272360000-1101365723.
  • Troškove ispita podmiruju ispitanici.

KALENDAR ISPITA

– VELJAČA 2022. godina

  • Prijava kandidata do 3. 12. 2021.
  • Praktični dio majstorskog ispita od                      17.1. – 6.2.2022.
  • Provjera stručno-teorijskih znanja – pismeni ispit       07.2.2022.
  • Gospodarstvo i pravni propisi – pismeni ispit            9.2.2022.
  • Radna pedagogija – pismeni ispit                                 11.2.2022.
  • Usmeni ispiti i radna pedagogija – praktični dio ispita od 14.2. – 27.2.2022. 

– RUJAN 2022. godina                   

Prijava kandidata do 15. 7. 2022.

  • Praktični dio ispita                                            29.8. – 18.9.2022.
  • Stručno teorijski sadržaj                                         19. 9. 2022.
  • Gospodarstvo i pravni propisi                             21. 9. 2022.
  • Radna pedagogija                                                  23. 9. 2022.
  • Usmeni ispiti i radna pedagogija – praktični dio ispita od  26.9.– 9.10.2022.

POSTOJEĆA LITERATURA (može se kupiti u Obrtničkoj komori)

  1. Zbirka zadataka pitanja i zadaće (struka) – sadrži: program majstorskog ispita

(cijena zbirke 40,00 kn)

  1. Zbirka zadataka pitanja pravnih propisa, gospodarstva i radne pedagogije

(cijena zbirke 40,00 kn)

  1. Osnove radne pedagogije, mr.sc. Olga Lui, Ivan Herceg

(cijena udžbenika 80,00 kn)

  1. Pravo i pravni propisi u obrtništvu, Renata Tomljenović

(cijena udžbenika 120,00 kn)

5.   Osnove gospodarstva, autor Mirela Hock                                       

(cijena udžbenika 90,00 kn)

Prijave se podnose u Obrtničkoj komori Vukovarsko-srijemske županije 

Vinkovci, Ljudevita Gaja 17.

Telefon i fax: 032/333-304,

e-mail: obrazovanje-vk@hok.hr

Po položenom ispitu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta odobrava sredstva potpore u zadanom postotku od cijene majstorskog ispita.

POLOŽENIM ISPITOM U SKLADU SA ZAKONOM O OBRTU STJEČE SE PRAVO NA SAMOSTALNO VOĐENJE OBRTA

Hrvatska obrtnička komora upozorava da je pri određivanju uvjeta za dodjelu mjera važno voditi računa o najmanjima

Na samom početku mjeseca HOK je isticao nužnost uključivanja predstavnika obrtnika u postupak određivanja kriterija za donošenje mjera i nastavak istih za određene sektore

Definiranje kriterija za dobivanje potpore ne smije biti na štetu onih najmanjih, a to su obrtnici. Obrtnici nisu u mogućnosti ispuniti uvjete koji bi potencijalno bili primjenjivi ili prihvatljivi za veće poslodavce pa je važno da uvjeti za ispunjavanje kriterija za dobivanje potpora za očuvanje radnih mjesta budu prilagođeni i primjenjivi na njih. Napominjemo da obrtnik koji se cijepi, a zapošljava jednog ili dvoje radnika nije tehnički u mogućnosti ispuniti uvjet koji je putem medija dospio u javnosti kao prijedlog dogovora Vlade i socijalnih partnera, ako se ne cijepe i njegovi radnici. Smatramo da je neprihvatljivo da obrtnik, a posredno i njegovi radnici budu uskraćeni u korištenju mjera.

Obrtnicima kao poslodavcima stalo je do toga da njihovi radnici štite svoje zdravlje cijepljenjem, jer bolest može biti opasna prvenstveno za njihovo osobno zdravlje, a osim toga bolovanje uzrokuje manju naknadu od redovne plaće. Međutim, obrtnik ne može i ne smije od svojih radnika tražiti da se cijepe ako to nije zakonski propisano, jer bi time zadirao u osobna prava i slobode, a dijelom i u područje posebno zaštićenih osobnih podataka. Stoga nije primjereno prebacivati takvu obvezu na obrtnike i druge poslodavce kroz definiranje uvjeta za korištenje mjera za očuvanje radnih mjesta.

Slažemo se da je nužno da država potakne individualnu odgovornost kod građana, a ne da ista bude prenesena prvenstveno na poslodavce.

Izvor:HOK

Produljuju se epidemiološke mjere – Četiri nove Odluke Stožera civilne zaštite RH

Stožer civilne zaštite RH donio je četiri nove Odluke. Odluke stupaju na snagu danas, 15. srpnja 2021. godine, a nužne epidemiološke mjere određuju se u trajanju do 31. srpnja 2021. godine.

1. Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja

2. Odluku o izmjeni Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske

3. Odluku o izmjeni Odluke o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima

4. Odluku o izmjeni Odluke o načinu organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja bolesti COVID-19

Izvor:HOK

VAŽNO – Odluka o novim uvjetima za ulazak u Sloveniju od 15. srpnja 2021. godine

Vlada Republike Slovenije donijela je Odluku prema kojoj se utvrđuju novi uvjeti za ulazak u Sloveniju vezano uz mjere zaštite COVID-a 19. Mjere iz Odluke koja će se primjenjivati od 15. srpnja 2021. odnose se i na profesionalne vozače teretnog i putničkog prijevoza, kao i na prijevoznike koji se nalaze u tranzitu, bez obzira na države ili područja iz kojih dolaze.

Na ulasku u Republiku Sloveniju prijevoznici će morati predočiti jedan od navedenih uvjeta:

  • negativan PCR test ne stariji od 72 sata,
  • negativan brzi antigenski test ne stariji od 48 sati,
  • pozitivan PCR test stariji od 10 dana, odnosno ne stariji od 6 mjeseci (potvrda o bolesti),
  • potvrdu o cijepljenju,
  • potvrda o bolesti i dokaz da je najkasnije osam mjeseci od pozitivnog PCR testa ili pojave simptoma primljena jedna doza cjepiva,
  • EU digitalna putovnica ili
  • digitalna potvrda iz trećih zemalja.

Tekst sa stranica Vlade Republike Slovenije možete pročitati ovdje. 

Završen svibanjski ispitni rok za majstorske ispite

U područnim obrtničkim komorama završen je svibanjski ispitni rok za majstorske ispite. Ukupno se prijavilo 465 kandidata i kandidatkinja u svim županijama, od čega je ispit uspješno položilo 363 kandidata i kandidatkinje. Najviše kandidata i kandidatkinja prijavilo se u Obrtničkoj komori Zagreb te je od 100 prijavljenih kandidata i kandidatkinja njih 18 odustalo, pristupilo je 82, a ispit je uspješno položilo njih 72. Nadalje, U Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije prijavilo se 63 kandidata i kandidatkinja od čega ih je 5 odustalo, ispitu je pristupilo 58 i njih 49 je položilo ispit, dok je u Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije ispitu pristupilo 36 kandidata i kandidatkinja te ih je 35 pristupilo ispitu, a njih 34 je ispit uspješno položilo. U Obrtničkim komorama Virovitičko-podravske, Varaždinske, Istarske, Međimurske, Zadarske i Karlovačke županije ispitu je pristupilo u prosjeku po komori između 20 i 30 kandidata i kandidatkinja te su uglavnom većina njih uspješno položili ispit. Hrvatska obrtnička komora čestita svim kandidatima i kandidatkinjama koji su uspješno položili ispit te time potvrdili visoku razinu kvalitete svog obrtničkog truda i rada.

Majstorski ispiti predstavljaju vrhunac obrtničkog zanimanja te su potvrda kvalitete u određenom obrtničkom zanimanju. Isto tako, svjedoče o društvenom angažmanu obrtnika i obrtnica s obzirom da osobe s majstorskim ispitom mogu uzimati naučnike na naukovanje i time obrazovati mlade naraštaje koji će nastaviti rad u obrtničkim zanimanjima.

Majstorski ispiti imaju prepoznatljivost ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u Europi, a mogu se polagati za zanimanja sa liste vezanih obrta. Regulirani su Zakonom o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20) i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02).

Majstorskom ispitu mogu pristupiti:

  • osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
  • osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanju ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
  • osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
  • osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
  • osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom. Radno iskustvo dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

Ako udovoljavate uvjetima za polaganje majstorskog ispita i želite polagati ispit prijaviti se možete u područnim obrtničkim komorama u vašim županijama, a sve dodatne informacije možete saznati na internetskim stranicama Hrvatske obrtničke komore (https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit) ili izravno u Hrvatskoj obrtničkoj komori i područnim obrtničkim komorama.

Izvo:HOK

Predsjednik Ranogajec sudjelovao u prvom poslovnom podcastu Kvake24

Zbog niza problema s kojima se susreću hrvatski poslodavci 24sata su u partnerstvu s Hrvatskom obrtničkom komorom prije nekoliko mjeseci pokrenuli poduzetničku platformu Kvaka24, koja kroz bogat sadržaj daje pristup korisnim, novim i provjerenim informacijama iz svijeta biznisa. Ta jedinstvena medijska platforma objavljuje vijesti i sadržaj iz raznih industrija i sfera poslovanja, a namijenjena je obrtnicima i vlasnicima tvrtki, u rasponu od onih s tek nekoliko radnika do većih kompanija.

Uz stručne tekstove, sadržaj će se upotpuniti stručnim poslovnim podcastima. Tema prvog podcasta je digitalizacija malih i srednjih poduzetnika. Snježani Krnetić, voditeljici podcasta, Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, i Andreja Kajtaz, direktorica Sektora komercijalnih rješenja Fine, rekli su mnogo toga o digitalizaciji poslovanja te o tome koliko ona olakšava poslovne procese. Dragutin Ranogajec ističe da je pandemija ubrzala prilagodbu obrtnika nastaloj situaciji, a da im je potrebno maksimalno olakšati poslovanje što se tiče administracije i složenosti propisa. Što obrtnici mogu očekivati od HOK-a, kakav je odnos FINA-e i srednjih i malih poduzetnika samo su neka  od pitanja na koja ćete u ovom podcastu dobiti odgovore.

Podcast je moguće pogledati: https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/predsjednik-ranogajec-sudjelovao-u-prvom-poslovnom-podcastu-kvake24

Plaćanje PDV-a na uvoz od 1. srpnja i na pošiljke male vrijednosti iz trećih zemalja

Od 1. srpnja na snagu su stupile izmjene Zakona o PDV-u, a kojima se između ostalog ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti do 160 kuna, iz trećih zemalja.

Tako će hrvatski građani koji putem interneta kupuju robu primjerice iz Kine, SAD-a ili Velike Britanije i za sve male pošiljke, vrijednosti do 22 eura odnosno 160 kuna, od početka srpnja plaćati PDV po stopi od 25 posto.

Porezna uprava je na svojim Internet stranicama objavila pojašnjenja posebnih postupaka oporezivanja za usluge i prodaju dobara na daljinu, a sukladno izmjenama Zakona o PDV-u odnosno odredbi toga zakona koje na snagu stupaju 1. srpnja 2021. godine. Naime, države članice EU-a imaju obvezu uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a s odredbama direktive Vijeća (EU) 2017/2455 i direktive Vijeća (EU) 2019/1995, koje se primjenjuju od 1. srpnja ove godine.

https://www.porezna-uprava.hr/PdviEu/Stranice/PDV_OSS.aspx

Poreznici pritom u objavi detaljnije objašnjavaju nekoliko posebnih postupaka oporezivanja koje su propisane Zakonom o PDV-u – posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije; posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje; posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja; te posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz.

U posljednje vrijeme najviše je zanimanja javnosti izazvao upravo posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja odnosno posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz. Riječ je pritom o prodaji na daljinu dobara uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja koja se odnose na krajnje, pojedinačne kupce, a ne odnosi se na isporuke poreznim obveznicima (pravne i fizičke osobe) upisanim u registar obveznika PDV-a te male porezne obveznike koji su prešli prag stjecanja i sl.

Naime, građani sada prilikom preuzimanja tzv. pošiljki male vrijednosti (do 22 eura odnosno 160 kuna) koje se internetom kupe npr. iz Kine ili neke druge zemlje koja nije članica Europske unije ne plaćaju PDV. No, od 1. srpnja će se i na te pošiljke koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih područja plaćati PDV po stopi od 25 posto, ali je kod postupaka razlika hoće li im PDV već biti obračunat u cijenu ili će ga platiti prilikom preuzimanja pošti ili kurirskoj službi.

Tako će se od početka srpnja za takve pošiljke moći primjenjivati posebni postupak – IOSS (eng. Import One Stop Shop), koji obuhvaća samo dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135 kuna, osim dobara koja podliježu trošarinama.

Porezni obveznik koji odabere primjenu tog posebnog postupka ili njegov posrednik mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka, a Porezna mu dodjeljuje tzv. IOSS identifikacijski broj.

Kako se s početkom srpnja ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za pošiljke male vrijednosti, porezni obveznik koji primjenjuje IOSS će od tada i za te pošiljke naplatiti PDV od kupca kao dio prodajne cijene.

Primjerice, porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem svoje internet stranice prodaje dobra koja iz SAD-a u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj. Ako odabere primjenu IOSS-a, prilikom prodaje zaračunava PDV po stopi koja se primjenjuje u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj, uključuje zaračunati PDV u prodajnu cijenu, naplaćuje ga od kupca te putem IOSS-a prijavljuje i plaća PDV za te isporuke na jednom mjestu, pojasnili su iz Porezne uprave.

No, u slučaju kada se ne primjenjuje IOSS, za uvoz dobara čija vrijednost nije veća od 1.135 kuna, primjenjivat će se posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz​. Taj postupak može primjenjivati osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi za račun osobe kojoj su dobra namijenjena, primjerice Hrvatska pošta, kurirske službe. Za plaćanje PDV-a odgovorna je osoba kojoj su dobra namijenjena pa će od te osobe pošta ili kurirska služba naplatiti PDV po stopi od 25 posto.

I taj postupak poreznici ilustriraju primjerom. Tako npr. porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj putem portala iz Austrije prodaje dobra koja iz Kine u pošiljkama vrijednosti do 1.135 kuna dolaze izravno kupcima u Hrvatsku. Portal iz Austrije omogućuje prodaju dobara te se smatra isporučiteljem, međutim nije se prijavio za primjenu IOSS-a. Pošiljka pristiže u poštanski ured u Zagrebu te Hrvatska pošta prijavljuje dobra Carinskoj upravi. Kupac plaća PDV pri uvozu po stopi od 25 posto. Ako kupac preuzme pošiljku, plaća PDV Hrvatskoj pošti koja taj PDV zajedno s PDV-om naplaćenim u okviru ovog posebnog postupka prijavljuje u mjesečnoj prijavi i uplaćuje u državni proračun, objašnjavaju iz Porezne uprave.

Izvor:HOK

Hrvatska obrtnička komora obilježila svoj dan uručenjem priznanja obrtnicima

U proteklih godinu dana 1056 majstora položilo majstorske ispite, Ranogajec poručio da vjeruje u budućnost obrtništva – HOK-u su interes i zaštita obrtništva na prvom mjestu

Obilježavanje Dana Hrvatske obrtničke komore i ove je godine bio povod prisjećanju na 1. srpnja 1994. godine. Važan je to datum u kojem je održana Obnoviteljska skupština HOK-a, institucije čiji je glavni cilj zastupati interese obrtništva i obrtnika.

Zbog dobre suradnje tijekom koronakrize dodijeljena je Povelja za doprinos obrtništvu,

Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, koju je u ime Zavoda primio ravnatelj Ante Lončar.

U okviru svečane Akademije svake se godine najzaslužnijim obrtnicima koji su svojom aktivnošću i suradnjom s Hrvatskom obrtničkom komorom dali izniman doprinos razvoju obrta i obrtničkih institucija, dodjeljuju nagrade i priznanja.

Isto tako, u okviru ovog važnog godišnjeg događanja promoviraju se novi majstori. Hrvatska obrtnička komora ponosi se brojkom od njih 1.056 koji tijekom ove krizne godine položili majstorske ispite.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, već tradicionalno, na proslavi Dana Hrvatske obrtničke komore, uručuje nagradu „Šegrt Hlapić“, najboljim učenicima, školi i mentoru. Ove je godine nagradu za najbolju školu dobila Gospodarska škola Čakovec, najboljim mentorom proglašen je Antun Blazinić iz Bedekovčine, a nagrada koja je namijenjena učenicima ove je godine dodijeljena Nikoli Vukanu iz Splita.

Dodjela nagrada zaslužnim obrtnicima dio je događanja koje ima poseban značaj i za organizatora i za laureate.

Najvećim priznanjem Hrvatske obrtničke komore koje se dodjeljuje kao priznanje za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos razvoju hrvatskog obrtništva, statuom Zlatne ruke s poveljom, ove su godine nagrađeni: ENRICO CERNECCA, vlasnik obrta za poljoprivredu i trgovinu ‘RIKO’ iz Rovinja; ŽELJKO DOROTIĆ, vlasnik dimnjačarskog obrta ‘DIM’ iz Velike Gorice; ANTE LUKAČIĆ, vlasnik ugostiteljskog obrta ‘AMORELA’ iz Biograda na Moru; GORAN MARŠANIĆ, vlasnik obrta ‘AUTOPRIJEVOZNIK MARŠANIĆ GORAN’ iz Podrvnja; KSENIJA PLAVEC FIKET, vlasnica obrta za fotografske usluge ‘PLAVEC & FIKET’ iz Varaždina; MARIJA POSAVEC, vlasnica frizerskog obrta ‘MULIER’ iz Koprivnice; MARINA STOJKOVIĆ, vlasnica frizerskog obrta ‘ŽUTI BALON’ iz Duge Rese; BRANKO STRIČAK, vlasnik obrta ‘VODOINSTALATER STRIČAK’ iz Zagreba; ŽELJKO ŠALKOVIĆ, vlasnik obrta ‘PBR ŠALKOVIĆ’ iz Radoboja; RAJKO CMREČNJAK, vlasnik obrta ‘VINOGRADARSTVO-PODRUMARSTVO CMREČNJAK’ iz Svetog Urbana; ANTE FARČIĆ, vlasnik postolarskog obrta ‘FARČIĆ’ iz Dubrovnika i BLANKA KUPRES, vlasnica obrta za knjigovodstvene usluge ‘DEM’ iz Pule;

Važno priznanje koje se dodjeljuje zaslužnim obrtnicima je i plaketa Zlatne ruke s pisanim priznanjem. Hrvatska obrtnička komora tim je priznanjem ove godine nagradila sljedeće obrtnike: ANTO BILOBRK, vlasnik ugostiteljskog obrta ‘BILBURGER’ iz Požege; STJEPAN BIROVIĆ, vlasnik obrta za pogrebničke djelatnosti ‘PRIZMA’ iz Donjeg Miholjca; IVANKA ČAČIĆ, vlasnica frizerskog obrta ‘Salon za uljepšavanje Viktorija’ iz Siska; ANTUN KOVAČIĆ, vlasnik obrta za galvanizaciju, proizvodnju, usluge i trgovinu ‘ZGR KOVAČIĆ’ iz Križevaca; IVAN LOVRIĆ, vlasnik obrta ‘Graditeljstvo i interijeri LOVRIĆ’ iz Bjelovara; NEDILJKO NOGALO, vlasnik kovačkog obrta ‘NOGALO’ iz Slivna; ZLATKO RADILOVIĆ, vlasnik obrta PAPIRNATA KONFEKCIJA ‘GRAFORAD’ iz Rugvice; MILAN SESAR, vlasnik ugostiteljskog obrta ‘MALI RAJ’ iz Opatije;

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec istaknuo je da je Hrvatska obrtnička komora dom strukovnog obrazovanja i jedina institucija koja stoji na braniku strukovnih zanimanja u Hrvatskoj.

„Obrtnicima u zadnjih godinu i pol dana nije bilo lako. Koronakriza nanijela je velike štete obrtništvu, ali razoran potres koji nas je zadesio, pokazao je da su obrtnici bili prvi na terenu i spremni pomoći u bilo kojem trenutku. Hrvatska obrtnička komora je jedina institucija koja zastupa interese svih obrtnika i kao takvoj nema joj alternative. Jedino Hrvatska obrtnička komora razumije obrtništvo i štiti ga snagom argumenata, a ne argumentima snage i govorom ulice. Jedino komora kojom upravljaju obrtnici, isti oni koji žele stvarati budućnost unutar svoje kuće. Zato hvala i našim kritičarima jer nas oni čine boljima. U nama su probudili inat i pozitivan naboj za još bolji, ustrajniji rad. Poručujem svima da će u Hrvatskoj obrtničkoj komori i dalje imati vrijednog partnera, suradnika i pomoć“, rekao je Ranogajec.

Važnost obrtništva kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja i napretka Republike Hrvatske, u svojim su govorima istaknuli i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kao i izaslanik predsjednika Vlade RH i Tomislav Ćorić, izaslanik predsjednika VRH koji je istaknuo da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja snažno podržalo obrtništvo za vrijeme trajanja koronakrize i da je to njihova obveza. Uz njih, obrtnike je podržao i gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora

Žarko Tušek koji su uručili i priznanja. Svečanosti su prisustvovali i brojni drugi važni gosti iz gospodarskog i političkog života Republike Hrvatske.

Izvor:HOK