Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je Ministarstvu financija niz primjedbi na prijedlog Uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu, a s konačnim prijedlogom da se odustane od donošenja predložene Uredbe.

HOK smatra da se ovime dodatno opterećuje gospodarstvo u vidu podnošenja novih obrazaca jer se samim prijedlogom Uredbe utvrđuje i ovlast Financijske agencije za korištenje podataka Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te podatka iz evidencije drugih tijela i ustanova.

Iz odredba čl. 4. proizlazi da Financijska agencija uz Hrvatsku narodnu banku postaje tijelo  koje može od banaka zatražiti dostavu podataka, što predstavlja uspostavljanje vrlo neobičnih odnosa nadređenosti i podređenosti, čak i u uvjetima pandemije.

HOK je prigovorio i na predloženi rok podnošenja izvješća, na obveznike podnošenja izvješća, na pravo Financijske agencije na naknadu (osobitu u djelu da FINA samostalno svojim cjenikom propisuje visinu naknade), na visinu predviđene kazne, retroaktivnost same Uredbe (početno razdoblje od 01.04.2020. godine), javno dostupne podatke o vlasniku obrta ali i na nejasno određene podatke izvještaja o učincima pandemije koronavirusa na živote građana, što je člankom 1. predviđeno kao jedna od svrha prikupljanja podataka.

Obveza podnošenja kvartalnih izvješća nedavno je ukinuta u cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva i nema nikakve potrebe ponovnog uvođenja obveze obrtnicima i poduzetnicima, pogotovo jer su isti ti podaci već dostupni iz drugih izvora. I do sada su kreditne i financijske institucije od poduzetnika zahtijevale izvještaje u vidu tromjesečnih i/ili mjesečnih pregleda prihoda, rashoda, otvorenih stavaka kupaca, dobavljača, kreditnih obveza, dostavu analitičke bruto bilance za obveznike poreza na dobit iz kojih ove institucije mogu izračunati potreban Covid score.

 Izvor:HOK

Donesena je nova Odluka o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Izmjene se nalaze u pogledu:

-ČLANAK 15. Oslobođenje plaćanja komorskog doprinosa za obrtnike novo-otvorenih obrta od 2 GODINE primjenjuje se počevši od stupanja nove Odluke na snagu tj. od 1. siječnja 2021. godine. To uključuje sve one obrte koji su po prvi puta upisani u Obrtni registar nakon 1. siječnja 2021. godine, a dvije godine se računa od DATUMA POČETKA OBAVLJANJA OBRTA.

– ČLANCI 3. I 4. Početak i prestanka obveze plaćanja komorskog doprinosa su izmijenjenim odredbama direktno vezani uz podatke iz Obrtnog registra. Kod svih novih obrta nastanak obveze vezuje se upravo za datum početka obavljanja obrta, a ne više za dan upisa u Obrtni registar. Odluka: https://www.hok.hr/sites/default/files/page-docs/2021-01/Odluka%20o%20obveznom%20komorskom%20doprinosu%20za%20jedinstveni%20sustav%20organiziranosti%20obrta.pdf

Advantage Austria – Austrijski ured u partnerstvu s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom, Švicarskim veleposlanstvom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Zakladom Znanje na djelu pokrenuo je inicijativu „Nastavnici u poduzeća – praksa za nastavnike“.

Već iz samog naziva možete otkriti cilj projekta – želimo pružiti priliku nastavnicima strukovne nastave, pedagozima koji rade na profesionalnoj orijentaciji učenika te drugim zainteresiranim nastavnicima da odrade stručnu praksu u poduzeću u trajanju od tri do pet dana. Želimo doprinijeti razvoju međusobnog razumijevanja i jače suradnje između škola i obrta/tvrtki. Termin za 2021. godinu zakazan je za razdoblje od 6. do 9. travnja 2021.

Svojim sudjelovanjem u ovom projektu ostvarujete i niz prednosti za svoj obrt/poduzeće:

·       nastavnici će bolje razumjeti konkretne poslovne procese što će olakšati zajedničku suradnju u provedbi praktične nastave na radnom mjestu u Vašem obrtu/tvrtki;

·       znanja stečena na stručnoj praksi omogućit će nastavnicima da unaprijede provedbu nastave te će učenicima omogućiti da spremnije sudjeluju u praktičnoj nastavi na radnom mjestu u Vašem obrtu/tvrtki;

·       izgradit ćete nove kontakte s nastavnicima koji će unaprijediti suradnju u provedbi praktične nastave i lakši pristup informacijama o mogućim novim zaposlenicima;

·       Vaš obrt/tvrtka bit će prepoznati kao društveno osviješteni i dat ćete svoj doprinos u gospodarskom  i društvenom napretku Vaše zajednice;

·       društvena odgovornost Vašeg obrta/tvrtke omogućit će Vam pozitivnu sliku u javnosti i kod novih zaposlenika kao poželjnog poslodavca za rad.

Više informacija i prijavnicu za sudjelovanje možete pronaći na web stranici Advantage Austria.

Za detaljne informacije možete se obratiti voditeljici projekta, Vedrani Tomić Martinović (t: 01/4881 908, e-mail: zagreb@advantageaustria.org).

Izvor:HOK

Stožer civilne zaštite RH donio je 3 nove Odluke:

1. Odluku o izmjeni Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja. Odluku pogledajte OVDJE.

2. Odluku o izmjeni Odluke o načinu organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Odluku pogledajte OVDJE.

3. Odluku o izmjenama Odluke o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima. Odluku pogledajte OVDJE.

Odluke stupaju na snagu 9. siječnja 2021. godine, a izmjenama Odluka dosadašnje nužne epidemiološke mjere produžuju se do 31. siječnja 2021. godine.

Izvor: HOK

Iako je Hrvatska obrtnička komora u vrijeme e-Savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uložila primjedbe kojima traži ukidanje ove obveze ili barem produljenje roka za prilagodbu poreznih obveznika, od 1. siječnja 2021. godine obveznici fiskalizacije izdavanja računa trebaju na svojim računima obvezno navesti QR kod.

U skladu s čl. 2. Zakona o fiskalizaciji i čl. 18.a st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadržava zapis određenog seta podataka. Taj kod stvara obveznik fiskalizacije izdavanja računa i ispisuje ga na računu kao obvezni sadržaj računa.
Od 1. siječnja 2021. godine QR kod bit će obvezan dio sadržaja računa u skladu s čl. 9. Zakona o fiskalizaciji, ali samo onih računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine.

Osnovni je razlog uvođenja QR koda da građani mogu provjeriti račune na temelju čl. 27. Zakona o fiskalizaciji. U čl. 27. Zakona o fiskalizaciji navedeno je da kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.

Provjera računa obavlja se slanjem SMS poruke ili upitom na web-servis, dostupan na mrežnoj stranici Porezne uprave.
QR kod kao obvezni sadržaj računa, u skladu s čl. 18.b st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, treba minimalno sadržavati zapis sljedećih podataka:

1. URL adresa do web-stranice Porezne uprave za provjeru računa
2. JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
3. datum i vrijeme izdavanja računa
4. ukupnu svotu računa.
Pojedini dijelovi QR koda odvajaju se dodatnim separatorima. Pravilnik o fiskalizaciji uređuje kako se „stvara“ QR kod. Tako je u čl. 18.c Pravilnika o fiskalizaciji navedeno da se pri određivanju QR koda primjenjuje QR model 1 ili model 2 najmanje moguće inačice, a QR kod mora biti minimalne veličine 2 puta 2 cm, pri čemu prazan prostor sa svih strana QR koda mora biti minimalno 2 mm te usklađen sa standardom ISO/IEC 15415. Propisano je također da QR kod mora imati minimalno „L“ (ECC level) razinu korekcije pogreške. QR kod koji će se nalaziti na računu ne smije biti ispisan na slici ili logu niti sadržavati sliku ili logo.

Izvor: HOK

S obzirom na veliki izazov ispunjavanja novih obrazaca koje su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka, dužni predati zaključno do 15. siječnja 2021. godine Hrvatska obrtnička komora izradila je obračunske obrasce koji se nakon unosa podataka „sami“ popunjavaju za potrebe poreznih obračuna.

Kako smo već istaknuli, obrtnici „paušalisti“ su najkasnije do 15. siječnja 2021. godine dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD, a od ove godine i obrazac PO-SD Z ukoliko su obrt obavljali s ortakom ili ortacima.

Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2018. i 2019. godine tražila izmjenu načina oporezivanja obrtnika ortaka, na način da „svaki ortak plaća svoj dio“, a ne da se primici svakog ortaka oporezuju zasebno, čime su u konačnici zajedno plaćali veći porez na dohodak. Ministarstvo financija izmijenilo je stoga Pravilnik o porezu na dohodak u djelu obračuna dohotka pojedinog ortaka te je od 1. siječnja 2020. godine na snazi i obrazac PO-SD Z.

Posebno se zahtjevno u praksi pokazuje „kombinacija“ gdje jedan dio godine obrtnik posluje samostalno, a drugi dio godine posluje kao ortak. Pripremljeni Excel obrasci u nastavku sigurno će vam omogućiti lakši izračun!

Podsjećamo da primljena potpora za očuvanje radnih mjesta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (COVID-19) ne ulazi u primitke.

Obrasce je moguće predati u papirnatom obliku (u nadležnoj poreznoj ispostavi) ili elektronskom (putem sustava ePorezna).

Obrasci: https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/hrvatska-obrtnicka-komora-pripremila-po-sd-z-i-po-sd-obrasce

Uvjeti:

·       [NOVO] Poslodavci vezani uz poslodavce onemogućenog rada bez kriterija djelatnosti
·       [NOVO] Ostvarivanje prava na nadoknadu fiksnih troškova
·       Usporedba prihoda kroz kumulativ travanj-rujan 2020. prema travanj-rujan 2019. ili opcija usporedbe mjeseca za koji predajete zahtjev s mjesecom prethodne godine.
·       Mikropoduzetnici bez obzira na djelatnost
·       Iznos potpore ovisi o postotku pada prihoda/primitaka (40% ili više), od 2.000 do 4.000 kn po radniku
·       Za radnike zaposlene zaključno s 31.12.2020 (ili 31.01.2021.)
·       Poslodavci koji su izvršili prijavu u sustav HZMO-a do 30. studenog 2020.

Visina potpore:

·       iznos od najviše 4.000,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu prema postotku pada prihoda/primitaka:

o       od 40,00% do 44,99% – 2.000,00 kn
o       od 45,00% do 49,99% – 2.500,00 kn
o       od 50,00% do 54,99% – 3.000,00 kn
o       od 55,00% do 59,99% – 3.500,00 kn
o       od 60% i više – 4.000,00 kn

·       doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem proporcionalno iznosu potpore

Poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili Odlukom epidemiologa:

·       2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera ili Odlukom epidemiologa zatvoren od 1 do 14 dana
·       4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera ili Odlukom epidemiologa zatvoren od 15 dana i nadalje
·       doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem proporcionalno iznosu potpore

OSTVARIVANJE PRAVA NA NADOKNADU FIKSNIH TROŠKOVA

Poslodavci koji su podnijeli zahtjev za očuvanje radnih mjesta sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite imaju mogućnost zatražiti dodatni iznos potpore za nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova u visini koji utvrdi Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Za ostvarivanje ove mogućnosti potrebno je podnijeti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Postupak zaprimanja i odobravanja zahtjeva propisati će Ministarstvo financija, Porezna uprava i objaviti na svojim mrežnim stranicama www.porezna-uprava.hr.

Po odobrenju zahtjeva od strane Ministarstva financija, Porezne uprave, Zavod će izvršiti isplate.

Zahtjev se predaje putem on line aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr sukladno dostupnim uputama. Zavod ne preuzima odgovornost za podnošenje zahtjeva na neispravan način i izvan propisanog roka.

Obveze poslodavca:

·       Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza.
·       Zadržati sve radnike koji su kod njega bili u radnom odnosu prvog dana mjeseca za mjesec koji poslodavac prima potporu osim onih kojima ugovor o radu prestaje po nekom od navedenih načina: istek ugovora o radu na određeno vrijeme, otkaz ugovora o radu koji je skrivio radnik svojim ponašanjem, osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu, izvanredni otkaz ugovora o radu, otkaz ugovora o radu koji radnik daje poslodavcu, odlazak radnika u mirovinu. ¬ U slučaju prestanka ugovora o radu po nekom od navedenih načina, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu potpore prema danima koje je radnik odradio u mjesecu otkaza.

·       Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći:

o       za mjesec siječanj najkasnije do 5. ožujka 2021. godine

o       za mjesec veljaču najkasnije do 5. travnja 2021. godine.

·       Isto se ne odnosi na obrtnike i ostale samostalne obveznike plaćanja doprinosa koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore.

Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora za svaki mjesec isplate plaće.

Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:

·       isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;

·       ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegovog poduzeća;

·       dodijeli pravo osobama iz točke 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;

·       isplati osobama iz točke 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;

·       stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.Isplata sredstava: Do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata

Informacija za sve koji se planiraju uputiti u potresom pogođena područja

Vozači vozila koja na teren dolaze kako bi pružila ili dostavila humanitarnu pomoć, a koja na sebi nemaju vidljivo istaknute oznake Hrvatskog crvenog križa, imaju pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine.
U tu svrhu, blagajniku na naplatnoj kućici, predočuju odobrenje besplatnog prolaska (u papirnatom ili elektronskom obliku/mobitel i sl.) koji će predmetno vozilo propustiti bez plaćanja cestarine.

Zahtjevi se upućuju na sljedeću e-mail adresu: humanitarna.pomoc@hac.hr .

U zahtjevu je potrebno navesti:
1. Ime i prezime vozača
2. Registarsku oznaku vozila
3. Relaciju (npr.Vukovar-Petrinja)
4.Svrha putovanja
5.Točne naplatne postaje ulaza i izlaza6.Datume ulaza i izlaza s autoputa

Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, prihvaćeni su zahtjevi Hrvatske obrtničke komore i drugih organizacija poslodavaca te je ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranaca koji nije rješavao problem nedostupnosti osposobljene i stručne radne snage. U svrhu zaštite domaćeg tržišta rada uveden je postupak testa tržišta rada kojega je potrebno provesti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova. U nastavku opisujemo postupak.

PRIBAVLJANJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA

1.      Poslodavac traži provedbu TESTA TRŽIŠTA RADA od strane HZZ-a

2.      HZZ provodi TEST TRŽIŠTA RADA na način da provjerava stanje u evidenciji nezaposlenih osoba te ukoliko u evidenciji ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje, HZZ  provodi postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.

3.      HZZ dostavlja poslodavcu OBAVIJEST o rezultatu TESTA TRŽIŠTA RADA najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca

4.      Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa. Državljanin treće zemlje ili poslodavac upućuju zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljana treće zemlje ili prema sjedištu poslodavca. Zahtjevu se prilaže:

·       ugovor o radu

·       dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac

·       rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu ako se radi o zapošljavanju DTZ koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH

·       agencija za privremeno zapošljavanje uz zahtjev za izdavanje dozvole dužna je priložiti i ugovor o ustupanju radnika krajnjem korisniku.

O zahtjevu za izdavanje dozvole MUP odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

5.      MUP po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a. Na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a, MUP može izdati dozvolu državljaninu koji ispunjava uvjete iz članka 59. Zakona o strancima.

6.      HZZ ispituje uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja

HZZ će dostaviti MUP-u pozitivno mišljenje ako su ispunjeni uvjeti i poslodavac:

a) obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH

b) ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN:

• nema evidentiranog dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja

• dokaz o podmirenim obvezama utvrdit će se na temelju potvrde o stanju duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN – Porezna uprava

c) u zadnjih 6 mjeseci, ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH

• iznimno, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni

• poslodavac – fizička osoba ubraja se u broj zaposlenih

d) nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranje

• na zahtjev HZZ-a Ministarstvo pravosuđa i uprave dužno je dostaviti dokaz o ovim činjenicama

e) HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje, ako je broj zaposlenih radnika državljana RH odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.

7.      Ako HZZ uputi pozitivno mišljenje MUP-u, ono izdaje dozvolu za boravak i rad i dostavlja ju poslodavcu i državljaninu treće zemlje

Ako je mišljenje HZZ-a negativno, MUP će rješenjem odbiti zahtjev.

Novim Zakonom o strancima promijenjeni su i uvjeti za samozapošljavanje državljana trećih zemalja. Prema novim pravilima, državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. Zakona o strancima i:

1. ako je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna

2. ako su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku

3. ako njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku. Tekst novog Zakona o strancima dostupan je ovdje.

Obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a najkasnije do 15. siječnja 2021. dužni su predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD.

Ta je obveza propisana Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, članak 7. stavak 4. (Narodne novine 1/2020), čije se odredbe i pripadajući propisani obrasci primjenjuju u poreznim postupcima za 2020. godinu.

Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini  i bezgotovinskim putem.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD,  utvrditi će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Stupanjem na snagu novog Pravilnika, od 1. siječnja 2020. godine, fizičkim osobama koje plaćaju paušalni porez na dohodak ukinulo se izdavanje poreznih rješenja, te se paušalistima uvodi obveza plaćanja predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja na temelju samozaduživanja, a prema podacima iz godišnjeg izvješća koje se podnosi na Obrascu PO-SD. Eventualnu razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća.

Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta kao i potpore za samozapošljavanje ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini (Nar. nov., br. 6/20.), paušalni porez uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449, te OIB-a fizičke osobe.

Na isti uplatni račun uplaćuje se i razlika manje uplaćenog paušalnog poreza na dohodak za proteklu godinu, a koja je utvrđena prema godišnjem izvješću koje se podnosi na Obrascu PO-SD. Obrtnici su razliku godišnjega paušalnog poreza obvezni uplatiti s danom podnošenja izvješća, a najkasnije do 15. siječnja 2021. godine za 2020. godinu.

Ove se godine izvješća prvi put podnose na novim obrascima PO-SD i PO-SD-Z.

Novina je podnošenje Obrasca PO-SD-Z kod paušalista koji obavljaju zajedničku djelatnost obrta. Prema čl. 8. st. 1. Pravilnika, nositelj zajedničke djelatnosti koji porez na dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje u paušalnoj svoti, obvezan je najkasnije 15 dana nakon isteka kalendarske godine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Izvješće nositelja o paušalnom dohotku od zajedničke samostalne djelatnosti i supoduzetnicima u zajedničkoj djelatnosti na novom obrascu PO-SD-Z. Obrazac PO-SD-Z se prvi put dostavlja za 2020. godinu najkasnije do 15. siječnja, a popunjava ga samo imenovani nositelj zajedničke djelatnosti. Nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je dostaviti Poreznoj upravi Obrazac PO-SD-Z, dok su oba porezna obveznika – nositelj zajedničke djelatnosti i supoduzetnik – obvezni podnijeti i Obrazac PO-SD. U Obrascu PO-SD nositelj i supoduzetnik iskazat će svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku 2021. godine. Obrazac PO-SD i Obrazac PO-SD-Z moguće je preuzeti na: https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/obrtnici-pausalisti-prijava-dohotka-na-obrascu-po-sd-i-po-sd-z